PLBiH – Premijer liga BiH

Sve o fudbalu u BiH

(ANALIZA) Kako je Velež odnio pobjedu u mostarskom gradskom derbiju?

Fudbaleri Veleža rezultatom 2:0 su savladali Zrinjski u susretu drugog kola Premijer lige BiH, čime su se iskupili za težak poraz na Grbavici u prvom kolu. Ovo je kompletna analiza mostarskog gradskog derbija.

U okviru drugog kola m:tel Premijer lige Bosne i Hercegovine 2020/21 odigran je i mostarski gradski derbi. Domaća ekipa Veleža je na stadionu Rođeni dočekala ekipu Zrinjskog. U prvom kolu nove sezone, Velež je doživio poraz na Grbavici od ekipe Željezničara (3:0), te se pobjedom nad ljutim rivalom želio iskupiti za ovaj poraz. S druge strane, Zrinjski je u prvom kolu uknjižio tri boda. Kao domaćin, Zrinjski je savladao povratnika u Premijer ligu, ekipu Olimpika.

Postave

Feđa Dudić je svoju ekipu izveo u uobičajenoj 4-2-3-1 formaciji. Kao i u prvom kolu, Dudić nije mogao računati na odranije povrijeđene Hasanovića i Behrama. U odnosu na prvo kolo, došlo je do dvije izmjene u startnih 11. Na lijevom beku, umjesto Ćivića, mjesto je zauzeo Ferreyra. Druga izmjena se desila u veznom redu. Umjesto Vehabovića meč je započeo Osmić.

Mladen Žižović je također upotrijebio standardnu 4-2-3-1 formaciju. Zbog administrativnih problema, Ivan Enin još uvijek nije bio u konkurenciji za sastav. Ibanez se također nije našao u zapisniku. Baš kao i njegov kolega i Žižović je napravio dvije izmjene u sastavu u odnosu na prvo kolo. Na desnom beku je umjesto Ćorluke meč započeo Tičinović. Dok je Škrbić zauzeo mjesto u vrhu napada umjesto Kunića.

Zrinjski u fazi odbrane

Zrinjski je istrčao u 4-2-3-1 sistemu. Međutim, u fazi odbrane se desila mala izmjena. Obzirom da je i Velež igrao u sistemu 4-2-3-1, to znači da su imali duplog pivota (Radovac i Osmić). Tako je Zrinjski u fazi odbrane prelazio u 4-1-4-1. Arežina se pridruživao ofanzivnom veznom Bilbiji i pomagao mu u markiranju Radovca i Osmića. Zlomislić je imao zadatak da markira ofanzivnog veznog Veleža Pršeša. Na taj način je Zrinjski želio da napravi ogledalo formaciji Veleža kada je sredina terena u pitanju, te da postavkom 1-2 (zadnji vezni i dva centralna vezna) brane Veležovu 2-1 (dva centralna vezna i jedan ofanzivni vezni). Sredina terena je bila glavna okupacija ekipe Zrinjskog i oni su se bazirali na branjenje tog dijela terena. Krilni napadači su  bili uvučeni u sredinu. Pas ka jednom od bekova je služio kao okidač za presing krilnog napadača na beka koji je u posjedu lopte.

Na slici iznad je prikazana organizacija Zrinjskog u fazi odbrane. Napadač Škrbić je kontrolisao centralne bekove Veleža. U sredini terena je korištena odbrana čovjek na čovjeka. Bilbija je markirao Osmića, a Arežina (nije u kadru) Radovca. Krilni napadač Filipović je bio uvučen u sredinu terena i čuvao je pas liniju kroz „half space“ (prostor između centralnog dijela terena i vanjskog kanala). Pas Zeljkovića ka Ferreyri je bio okidač da on izvrši presing na lijevog beka Veleža.

Iznošenje lopte Veleža

Velež je, kao što smo vidjeli, u fazi napada koristio 4-2-3-1. Zrinjski je, kao što je već navedeno, u fazi odbrane koristio 4-1-4-1. To znači da je Zrinjski imao -1 u prvoj liniji odbrane (napadač protiv dva centralna beka Veleža) i +1 u posljednjoj liniji odbrane (dva centralna beka protiv napadača Veleža). Kada su ostale pozicije u pitanju imali su brojčanu izjednačenost. Velež je težio iznoženju lopte iz zadnje linije i pozicionoj igri. Međutim, imali su probleme u tim namjerama.

Obzirom na brojčanu izjednačenost u sredini terena i na markiranje čovjek na čovjeka od strane Zrinjskog, često se dešavalo da centralni bekovi Veleža moraju odigravati dugu loptu. Odmogla im je i činjenica da su i krila i bekovi Veleža (posebno u ranoj fazi napada) stajali široko, u vanjskim kanalima.

Na slici iznad imamo situaciju gdje je Zeljković bio u posjedu lopte. Vidimo pozicije tri vezna igrača Veleža. Također vidimo da su oni markirani od strane veznih igrača Zrinjskog. Oba beka i oba krilna igrača stoje široko (možemo vidjeti poziciju desnog beka i desnog krila). Tako da je Zeljković bio primoran da odigra dugu loptu.

Još jedna situacija na slici iznad. Ovaj put je Zvonić bio u posjedu lopte. Ponovo vidimo defanzivnu struktur Zrinjskog, kao i pozicije igrača Veleža. Pršeš i Osmić su striktno markirani. Arežina je markirao Radovca, ali je iskočio i izvršio pritisak na Zvonića te položajem svog tijela blokirao pas ka Radovcu. Uslijedio je dugi pas ka Brandau. Vidimo i kako je Todorović, obzirom da je lopta bila na desnoj strani terena, bio spreman da izvrši pritisak na Ćosića. Filipović je čuvao „half-space“ prostor.

Na slici iznad je prikazana situacija kada je Velež stvorio brojčanu nadmoć u početnoj fazi napada. Međutim, ova situacija je bila izuzetak. Pršeš se spustio i omogućio situaciju 2 na 1 (zajedno sa Radovcem) protiv Arežine.

Međutim, tu dolazi do izražaja drugi problem Veleža, statičnost. Pršeš je potom odigrao pas ka Zvoniću. Međutim, Zvonić je stajao daleko i duga putanja lopte je omogućila gostima da se konsoliduju. Na slici iznad je prikazana crvenom strelicom potencijalna kretnja koju je Zvonić mogao napraviti. Na taj način bi imao tri pas opcije (žute linije), zavisno od toga koji bi igrač Zrinjskog izvršio pritisak na njega.

Napadačka struktura Veleža

Velež od dolaska Feđe Dudića teži pozicionoj igri. Međutim, ekipa često ima problema sa napadačkom strukturom. Vidjeli smo u prethodnoj analizi njihovu napadačku strukturu na Grbavici u prvom kolu. Nisu mogli konstruisati napad, a potom su po izgubljenoj lopti imali velike probleme u defanzivi.

Poznato je da se pri igranju pozicionog fudbala moraju okupirati različiti dijelovi terena kako bi se stvorila dilema kod protivničkih igrača kojeg igrača trebaju markirati. Tako je okupacija prostora između protivničkih linija (ofanzivne i vezne, te vezne i defanzivne) od krucijalnog značaja. Također je potrebno imati igrača koji obezbjeđuje širinu kako bi se poremetila horizontalna kompaktnost rivala. Potrebno je obezbijediti visinu (tj. okupirati protivničku defanzivnu liniju) kako bi se poremetila vertikalna kompaktnost protivnika. Na taj način se obezbjeđuje prostor između linija. Okupacija prostora između centralnog dijela terena i vanjskog kanala („half-space“) je izuzetno bitna. Ovaj prostor je, kada je poziciona igra u pitanju, vjerovatno i najvažniji jer zbog svog položaja osigurava različite uglove pod kojima se pas može odigrati. Obezbjeđenje dubine je također važno, jer omogućava da se napad reciklira, ali i omogućava stabilnost u slučaju izgubljene lopte.

Velež je nastojao da primjenjuje pas igru, ali su često imali problema u strukturi napada.

Jedna situacija na slici iznad. Mulić je okupirao centralne bekove Zrinjskog. Brandao je obezbjeđivao širinu, te je izvukao desnog beka Tičinovića. Njihovim pozicioniranjem se otvorio „half-space“ prostor. Osmić se počeo kretati ka svom golu, te je na taj način odvukao Bilbiju. Međutim, izostala je kretnja Pršeša (zelena linija je potencijalna kretnja koja nije napravljena) te je Brandao morao vratiti loptu nazad ka svojoj odbrani.

Slična situacija na slici iznad kao i na prethodnoj slici. Kao što je i ranije pomenuto, Velež je uglavnom koristio duplu širinu (i krilo i bek u vanjskom kanalu). Ferreyra je bio u posjedu lopte. Ponovo je Mulić fiksirao centralne bekove, a Brandao izvukao Tičinovića. Pršeš je imao prostor za utrčavanje, ali je zbog nedostatka podrške iz dubine (crveni krug) ta solucija propala.

Situacija kada je Brandao ušao u sredinu. Žutim strelicama su označene linije pasova. Brandao je primio loptu između linija, te je dodao za Mulića, koji potom odigrava pas ka Osmiću. Imamo problem statičnosti, gdje Osmić ostaje u mjestu te potom odigrava pas ka Ferreyri i dozvoljava da se odbrana Zrinjskog konsoliduje. Eventualnom kretnjom prema naprijed Osmić bi, zajedno sa Ferreyrom, stvorio brojčanu nadmoć nad bekom Zrinjskog Tičinovićem.

I u ovoj situaciji je Brandao ušao u „half-space“ prostor. U ovoj situaciji imamo nedostatak širine (crveni krug). Na taj način se razmak između Tičinovića i centralnih bekova nije stvorio, te je ekipa Zrinjskog zadržala horizontalnu kompaktnost u zadnjoj liniji.

Na slici iznad jedan dobar primjer. Upućena je duga lopta iz zadnje linije Veleža. Mulić je napravio dobar potez. On se izvukao i okupirao zadnjeg veznog Zrinjskog Zlomislića. Svojom kretnjom je iz zadnje linije izvukao i Barbarića. Na taj način je Pršeš, kojeg je Zlomislić markirao, ostao slobodan. Mulić je loptu spustio za Cvijanovića, koji potom odigrava pas ka Pršešu. Brandao utrčava iza leđa Tičinoviću. Pas Pršeša nije bio dobar, ali je sama ideja bila dobra.

Napadački problemi Zrinjskog

I Velež je koristio istu odbrambenu strategiju kao i Zrinjski. Igrali su odbranu čovjek na čovjeka, s tim da je napadač Mulić kontrolisao oba centralna beka, a da su centralni bekovi Veleža kontrolisali napadača Zrinjskog Škrbića. Razlika je ta što je presing Veleža bio nešto intenzivniji.

Na slici iznad vidimo kako Zrinjski nastoji da iznese loptu iz zadnje linije. Mulić je položajem tijela blokirao povratni pas ka Jakovljevića i golmanu Horkašu, te potom izvršio pritisak na Barbarića. Zlomislić je markiran, kao i Arežina (njegov čuvar nije u kadru). Krilni napadači Veleža (u ovom slučaju Cvijanović) su se ponašali slično kao i krilni napadači Zrinjskog. Čuvali su sredinu terena i čekali pas ka beku kako bi izvršili pritisak.

Na slici iznad vidimo također začetak napada Zrinjskog i defanzivnu postavku Veleža. Možemo uočiti ulogu Mulića, kao i markiranje čovjek na čovjeka kada su ostali igrači u pitanju. To je posebno bilo primjenjivano u sredini terena. Radovac je ispratio Arežinu, te je i Velež u defanzivi najčešće bio u 4-1-4-1.

Na slici iznad je Jakovljević bio u posjedu lopte. Ponovo ista uloga Mulića. Položejem tijela blokirao je pas ka drugom centralnom beku (Barbarić), te potom izvršio pritisak na Jakovljevića. U ovoj situaciji se ofanzivni vezni Bilbija spustio u vezni red, međutim Osmić ga je markirao. Tako Jakovljević nije imao izbora nego da odigra dugu loptu.

Vidjeli smo kako je izgledala struktura Zrinjskog. Krilni napadači su stajali široko, dok se napadač Škrbić nalazio između dva centralna beka. Prostor između vezne i defanzivne linije Veleža je obično ostajao neokupiran, što je dovodilo goste u probleme. Prvo, teško su uspijevali da organizuju akciju, a kao drugo gubili su borbu za drugu loptu i omogućavali Veležu poziciju da organizuje napad iz tranzicije.

Vidimo na slici iznad situaciju gdje je Škrbić prihvatio jednu dugu loptu. Prostor između vezne linije i odbrambene linije Veleža je bio neokupiran, tako da Škrbić nije imao opciju u dubini (nekoga kome bi odložio loptu). Krilni napadači su stajali gotovo u istoj horizontalnoj liniji sa Škrbićem, tako da ni oni nisu bili adekvatna pas opcija. Oba centralna beka Veleža su izvršili pritisak na Škrbića, te je on bio onemogućen da odigra pas ka jednom od saigrača.

Dakle, prvi problem je odsječenost ofanzivne trojke Zrinjskog, što je onemogućavalo stvaranje ozbiljnije prijetnje. Drugi problem je gubljenje bitke za odbijenu loptu.

Ugrubo prikazano, struktura Zrinjskog prilikom napada je izgledala kao na slici iznad. S tim što je Bilbija često bio i povučeniji (gotovo u istoj liniji sa Arežinom i Zlomislićem). Zbog strategije Veleža prilikom markiranja (čovjek na čovjeka), centralni bekovi Zrinjskog su često bili primorani da odigravaju duge lopte ka ofanzivnoj trojci. Možemo uočiti da su posebno krilni napadači Zrinjskog potom ostajali izolovani. Bekovi Veleža su ih markirali, ali su zbog udaljenosti ostalih igrača i drugi igrači Veleža mogli izvršiti presing.

Na slici iznad vidimo prikaz jedne od ovih situacija. Barbarić je uputio pas ka Todoroviću. Vidimo markiranje čovjek na čovjeka. Igrači Zrinjskog se nisu kretali, te je Todorović ostao okružen igračima Veleža. Ćosić je markirao Todorovića. Radovac (markirao Zlomislića) i Cvijanović (markirao Bekića) su potom izvršili presing.

Slična situacija. Ovaj put je Bilbija uputio pas. Osmić i Vehabović su markirali Bilbiju odnosno Zlomislića. Obzirom da je prostor između linija opet ostao neokupiran, to je omogućilo Osmiću i Vehaboviću da izvrše presing ka svom golu (backpress).

Situacija prije prvog gola Veleža. Pas ka Todoroviću. Radovac je markirao Arežinu. Krilni napadač Cvijanović (markirao Bekića) je izvršio presing sa leđa, te oduzeo loptu. U nastavku akcije je odigrana duga lopta ka Brandau, te nakon povratnog pasa upravo Cvijanović postiže gol.

Zaključak

Utakmica nije obilovala velikim brojem prilika (posebno prilika iz igre). Velež je težio pozicionoj igri, ali su imali problema u strukturi. Tako da Zrinjski, kada je pozicioni napad Veleža u pitanju, uglavnom nije imao većih problema. S druge strane Zrinjski je također imao problema u fazi napada. Prostor između odbrane i vezne linije Veleža je ostajao neokupiran. To je omogućavalo Veležu da izvrši „backpress“ (presing igrača koji se kreću ka svom golu). Nakon jedne takve situacije je Velež odigrao tranziciju i postigao vodeći gol.

*Zabranjeno je svako preuzimanje sadržaja bez dozvole autora i navođenja izvora. | PLBiH - Premijer liga BiH.

1 thought on “(ANALIZA) Kako je Velež odnio pobjedu u mostarskom gradskom derbiju?

Comments are closed.

Copyright PLBIH © All rights reserved. | PLBiH - Premijer liga BiH.
P