Utrecht, grad sa nevjerovatnom historijom i klub koji svoju tek ispisuje

Ekspedicija Zrinjskog jučer je stigla u Utrecht, gdje će večeras viceprvak BiH odigrati prvi meč u drugom pretkolu Evropske lige, a čak su i na zvaničnoj facebook stranici mostarskog kluba bili impresionirani holandskim gradom, te su sa svojim navijačima podijelili snimak jednog običnog i prometnog dana na gradskim raskrsnicama.

Bicikli su najnormalnija pojava u većini holandskih mjesta, no Utrecht je zaista specifičan grad kojem vrijedi posvetiti i nešto više vremena.

Geografski i religijski centar Holandije

Dokazi o organizovanom životu ljudi na području današnjeg Utrechta postoje još od prije 4000 godina. Ipak, za godinu osnivanja grada okvirno se uzima 50. godina nove ere, kada su Rimljani odlučili da im zona današnjeg grada postane granica ekspanzije ka sjeveru i napravili su nekoliko tvrđava kako bi spriječili upade barbarskih plemena na svoju teritoriju.

Nisu Rimljani dugo opstali na ovim prostorima, ali uspjeli su izgraditi dovoljno čvrste temelje naselja koje će stagnirati sve do osmog stoljeća, kada Karlo Martel, tadašnji vladar franačke države, Utrecht proglašava biskupskom bazom tada najjače evropske države. Grad je dobio kontinentalni značaj koji stoljećima nije opadao, no ta je činjenica donijela i probleme, jer su Utrechtom svi željeli ovladati.

Grad je dugo držao nezavisnost, ali je popustio 1528. godine pod naletom vladara Svetog rimskog carstva Karla petog. On je preuzeo svjetovnu vlast, dok je duhovna ostala u rukama biskupa, no Karlo je dao sebi pravo da on bira biskupe. Narod je u sukobu svjetovne i duhovne vlasti dobio priliku za slobodu, a priliku da napadaju Utrecht izvana dobila su i brojna inostrana carstva, koja su kroz mračno doba evropske historije nicala poput gljiva na kiši.

Godine 1579., potpisan je dokument Utrechtska unija, koji se uzima kao osnivački akt Holandske republike. Tada se sedam holandskih provincija ujedinilo u borbi protiv španske ekspanzije, a predominantni cilj je bio zaštita protestantizma. Utrecht možda i nije pripadao u takvu zajednicu, ali je uspio zadržati svoju poziciju religijskog centra i pored dosta problema. Danas je katoličanstvo najsnažnija religija u Holandiji, a Utrecht je njegov glavni centar.

Utrecht je i geografski centar Holandije, te je zbog toga jako važan vezivni faktor za cijelu zemlju, a njegov rast i razvoj pomogla je činjenica da se nalazi na obalama Rajne, jedne od najvećih evropskih rijeka. Danas se u Utrechtu nalazi i najveći univerzitet u Holandiji, a najveći procenat populacije upravo iz tog razloga spada u kategoriju između 20 i 30 godina starosti.

U gradu koji ima blizu 350 hiljada stanovnika, preko 20% njih dolazi iz kultura dosta drugačijih od holandske. Mnogi doseljenici iz Maroka, Turske, Indonezije i Surinama značajno su u posljednjih tridesetak godina promijenili sliku ovog grada, a njihova nekompatibilnost sa činjenicom da je Utrecht katolički grad dovela je do formiranja nekoliko getoiziranih kvartova u kojima Holandija kao država gotovo da nema nikakvu stvarnu moć.

Klub bez romantične priče

O mnogim je klubovima nemoguće ne napisati jako romantičnu priču, ali Utrecht ne spada u tu kategoriju. Zapravo, FC Utrecht je sušta suprotnost u odnosu na bogatu historiju istoimenog grada. Klub je zvanično osnovan 1970. godine, spajanjem tri manja koja su tada prestala postojati i svoje su postojanje obnovila mnogo godina kasnije. Iz današnje perspektive, na takav se potez ne bi gledalo blagonaklono, no u vremenu u kojem je spajanje napravljeno, takva praksa bila je sasvim normalna.

Holandski fudbal je kroz noviju historiju bio pionir u nemjerljivom broju inovacija, pa je teško i zamisliti koliko je fudbalski savez ove zemlje bio zaostao u svakom smislu sve do sredine pedesetih godina prošlog stoljeća. Fudbal je u Holandiji bio isključivo amaterskog karaktera, samo zato što je savez tako htio. Igrači nisu smjeli imati status profesionalaca i savez bi suspendovao svakog igrača koji bi bio plaćen za svoj fudbalski angažman. U takvoj situaciji, svi kvalitetniji fudbaleri doslovno su bježali iz zemlje, a prekretnica je bila humanitarna utakmica u kojoj su holandski internacionalci savladali Francusku sa 2:1 iz 1953. godine.

Klubovi su tražili od saveza da im dozvoli profesionalizam, a nakon što je zahtjev odbijen, formirana su dva zasebna prvoligaška takmičenja, da bi savez na kraju ipak morao da se povinuje klubovima. Sa ulaskom veće količine novca u holandski fudbal, bilo je jasno da postoji prevelik broj klubova da bi se svi adekvatno finansirali, pa su lagano krenula spajanja po njih nekoliko u veće, kako bi oni predstavljali regionalne centre.

Godine 1970., Utrecht je formiran spajanjem VV DOS-a, USV Elinkwijka i Veloxa, a VV DOS je jedan od osnivača današnje Eredivisie te osvajač titule prvaka Holandije 1958. godine. Od prvog dana, klub je igrao svoje utakmice na stadionu Galgenwaard, otvorenom još 1936. godine. Stadion Galgenwaard srušen je od strane navijača u aprilu 1981. godine, a obnovljen je samo nekoliko mjeseci kasnije i tada je važio za jedan od najmodernijih evropskih stadiona. Nove obnove prošao je početkom 21. stoljeća, a trenutni mu je kapacitet 24500 mjesta.

Utrecht je klub koji se konstantno trudi približiti vodećoj trojci holandskog fudbala o kojoj nije potrebno previše govoriti. Taj se trud ogleda kroz činjenicu da Utrecht jedini uz Ajax, PSV i Feyenoord nije ispadao iz lige, ali dugoročni klupski cilj da postane konkurentan velikanima domaćeg fudbala nikad nije ostvaren. AZ Alkmaar je osvajao naslove prvaka 1981. i 2009. a Twente 2010. godine i to su jedini klubovi osim velike trojke koji su uspjeli nakon profesionalizacije lige postati prvakom Holandije. Utrecht koji je silno želio postati dio tog društva nikad se nije uspio plasirati iznad treće pozicije, a većinom je tavorio na sredini tabele.

Sliku su svakako popravila tri naslova u KNVB Bekeru, odnosno holandskom nacionalnom kupu. Utrecht je trofeje osvajao 1985. te 2003. i 2004. godine, a uspio je osvojiti i trofej Johana Cruyffa, odnosno Super kup Holandije 2004. godine.

Večerašnjom utakmicom, Utrecht će otvoriti svoj petnaesti nastup u Evropi. U dosadašnjih 14, ističu se tek nastupi u grupnim fazama Kupa UEFA i Evropske lige u sezonama 2004/2005 odnosno 2010/2011. Prvi put Utrecht je doživio sve same poraze u grupnoj fazi, da bi u svom drugom nastupu u nevjerovatno teškoj grupi sa Liverpoolom, Napolijem i Steauom doživio samo jedan poraz, i to od rumunskog kluba. No, i pored pet mečeva u kojima nije poražen, nije uspio pobijediti nijedan, pa je takmičenje završio na posljednjem mjestu.

U svim svojim evropskim nastupima, Utrecht je ukupno 11 puta prošao svog protivnika, što nije toliko impresivna brojka, pogotovo uzme li se u obzir da je uspio ispasti čak i od luksemburškog Differdangea u sezoni 2013/2014. Najveći klubovi koje je Utrecht kroz svoju noviju historiju u Evropi uspio eliminisati su škotski Celtic i Lech Poznan iz Poljske.

Za Utrecht se ne može reći da je neprelazna prepreka za Zrinjski, mada je holandski klub bez dileme favorit protiv bh. viceprvaka. No, nije za očekivati da se Utrecht tek tako prošeta preko Zrinjskog i da se rutinski plasira u treće pretkolo. Interesantno, Utrecht je tek drugi holandski klub koji će se sa našim predstavnicima sastati u Evropi. Prvi holandski protivnik u evropskim nastupima naših klubova bio je Twente, koji je 1975. godine igrao sa Veležom u četvrtfinalu Kupa UEFA.

Najveće ime u redovima Utrechta svakako je nekadašnji fudbaler Milana i reprezentativac Holandije Urby Emanuelson, no nije on najbolji igrač kluba. Švedski reprezentativac Simon Gustafson ima iza sebe sjajnu sezonu, baš kao i njegov saigrač iz veznog reda Sander van de Streek. Španski napadač Adrian Dalmau koji je stigao iz Heraclesa prošle sezone je postigao 19 golova u holandskom prvenstvu i svakako će biti jako bitan igrač, a mnogo može napraviti i Gyrano Kerk, od kojeg se očekuje da u narednoj sezoni postane jedan od najefikasnijih napadača lige.

Nije Utrecht previše kvalitetan proizvođač holandskih reprezentativaca ili kvalitetnih fudbalera za evropske lige uopšte. Obično vrhunski igrači koji izađu iz klupske škole fudbala uspjeh naprave zahvaljujući vlastitom vanserijskom radu, a najbolji takav primjer je Dirk Kuyt, legendarni napadač Feyenoorda i Liverpoola.

Od igrača koji su za Utrecht igrali u novije vrijeme, najviše se ističe Sebastien Haller, današnji napadač West Hama kojeg je londonski klub platio čak 45 miliona funti Eintrachtu iz Frankfurta. Eintrachtu ga je preporučio 51 pogodak u dvije i po godine igranja u Utrechtu.

Priču o klubu koji nikad nije ispao iz holandskog prvenstva, ali nikad ga nije ni osvojio možda je najbolje završiti pomenom najboljeg igrača u historiji Utrechta, koji nikad nije igrao za FC Utrecht. Marco van Basten je rođen u ovom gradu i godinama bio na oku skautima kluba, jer je igrao za lokalne amaterske klubove preko 10 godina. Na kraju ga je doveo Ajax je i dao mu šansu za igru sa samo 16 godina, a on se revanširao tako što je postao najbolji napadač svog vremena. Utrecht ga je imao u rukama, ali mu je skliznuo kroz prste. Možda bi fudbalska historija danas bila drugačija da je van Basten zaigrao za klub iz svog matičnog grada. No, Labud iz Utrechta odlepršao je tamo gdje je znao da će biti cijenjen. A valjda je evidentno ko je pogriješio.

*Zabranjeno je svako preuzimanje sadržaja bez dozvole autora i navođenja izvora. | PLBiH - Premijer liga BiH.