(DOSIJE PLBiH) Je li Premijer liga BiH zaista najlošija u Evropi?

Fudbaleri Zrinjskog sinoć su kao gost rezultatom 1:0 savladali Tiranu u Albaniji u prvoj utakmici drugog pretkola Konferencijske lige, čime su napravili veliki korak ka plasmanu u treće pretkolo i koliko-toliko popravili utisak o bh. fudbalu koji je stvoren nakon ispadanja banjalučkog Borca od B36 Torshavna sa Farskih Ostrva u prvom pretkolu ovog takmičenja.

Ne slušamo rijetko priče iz kategorije “Premijer liga BiH je”, gdje su epiteti koji idu uz nju gotovo po pravilu najlošija, najslabija, najkorumpiranija i najjadnija liga Evrope. Koliko ovakvi stavovi imaju uporište u stvarnosti?

Za početak, nemoguće je i sasvim nerealno mjeriti snagu neke lige i njen kvalitet, jer jedini donekle ispravan način da se ocijeni odnos između dvije lige bio bi da se međusobno razračunaju timovi iz tih liga, a čak bi i takva radnja, osim što je izuzetno nepraktična, ostavila mogućnost da timovi iz neke zemlje naprosto budu manje sretni u određenom periodu i da ne ostvare adekvatne rezultate. Jednostavno, uzorak za mjerenje previše je mali čak i u takvom slučaju, a posao koji bi se morao napraviti istovremeno previše velik, pa se o ovoj nerealnoj metodi svakako nikad nije ni razmišljalo.

UEFA koeficijenti

Nekakav sistem mjerenja ipak mora postojati kako bi mogla postojati hijerarhija na kojoj počivaju evropska takmičenja, pa je UEFA pronašla vrlo jednostavno rješenje, a do danas se niko nije sjetio boljeg. Lige rangira prema koeficijentu koji se dobija tako što se boduju rezultati ostvareni u evropskim nastupima svih klubova iz neke zemlje, a onda se zbir tih bodova dijeli sa brojem klubova učesnika kako bi se dobio broj bodova za određenu sezonu. Sabira se tako ostvaren koeficijent u posljednjih pet godina da bi se dobila rang lista klubova.

Jasan je i sistem bodovanja. Pobjeda u evropskoj utakmici kakve igraju naši klubovi donosi jedan bod za državni koeficijent, a remi pola boda. No, taj se osvojeni bod, odnosno pola boda, dijeli sa brojem 4, jer našu zemlju u Evropi predstavljaju četiri kluba i to će vjerovatno uvijek biti tako, pa iako pobjeda formalno vrijedi jedan bod, ona u praksi donosi 0.25 bodova, a remi donosi 0.125 bodova.

Prema ovakvoj metodi obračuna koeficijenata, Bosna i Hercegovina je ove sezone dosad osvojila 1.125 bodova. Tuzla City je “donio” našoj zemlji dva boda protiv Tre Pennea, koji onda, dijeljenjem sa četiri kluba učesnika dodaju ukupnom državnom koeficijentu 0.5 bodova, Zrinjski je osvojio 1.5 bodova remijem sa Sheriffom i pobjedom sa Tiranom, a državnom koeficijentu je dodao 0.375 bodova, a Borac je donio 0.25 bodova. Velež tek treba donijeti bodove.

Najuspješnija evropska sezona za Bosnu i Hercegovinu u posljednjih pet godina bila je sezona 2020/2021, kada je Sarajevo igralo play off Evropske lige, a Zrinjski treće pretkolo istog takmičenja. U toj sezoni, koeficijent se obračunavao malo drugačije, a naša zemlja je imala ukupno 2.625 bodova. Najlošija od prethodnih pet sezona je sezona 2016/2017, kada je naša zemlja imala koeficijent od 1.375, koji je još uvijek veći od ovosezonskog, ali koji bi Velež i Zrinjski trebali bez većih problema nadvisiti već do kraja drugog pretkola.

Gdje nas to pozicionira u odnosu na druge zemlje? Prije svega, treba istaći da UEFA rang lista broji ukupno 55 zemalja, a Bosna i Hercegovina na toj listi trenutno zauzima 35. mjesto. Iza naše zemlje, ili je možda ispravnije reći, iza naše lige, na ovoj se listi nalazi 20 liga, a ispred su 34 lige drugih zemalja. Iza nas su Finska, Luksemburg, Latvija, Kosovo, Irska, Armenija, Sjeverna Irska, Albanija, Farska Ostrva, Estonija, Malta, Gruzija, Sjeverna Makedonija, Lihtenštajn, Vels, Gibraltar, Island, Crna Gora, Andora i San Marino.

Stvarna snaga lige

Šta našoj, ili bilo kojoj drugoj UEFA članici, konkretno znači bolji koeficijent? Suštinski, njegova stvarna vrijednost postaje vidljiva tek na mnogo višim pozicijama od onih koje su u realnom dometu Premijer lige BiH. Od većeg koeficijenta benefit mogu imati snažnije lige od naše poput liga Hrvatske ili Srbije, koje se bore da dobiju petog učesnika u eurokupovima, odnosno drugog učesnika u Ligi prvaka. Hrvatska je jednom prilikom taj benefit osjetila, kada je Lokomotiva zaigrala u nešampionskom dijelu žrijeba Lige prvaka, ali nije uspjela izboriti nikakav značajniji rezultat, a Hrvatska nije uspjela zadržati kvalitetne rezultate da bi ovu poziciju zadržala.

I na nižim pozicijama, moguće je preskakanje određenih pretkola i počinjanje u kasnijoj fazi određenih takmičenja, ali pravi benefiti postoje gotovo po pravilu samo na puno višim pozicijama, koje su većini liga nedostižne. Stoga sama rang lista prije svega ima komparativnu vrijednost, jer ona, iako je ograničena, ipak daje egzaktne podatke koji se ne mogu dovesti u pitanje.

Ova lista pokazuje da su rezultati premijerligaških klubova u posljednjih pet godina bili bolji od rezultata klubova iz 20 drugih evropskih liga, a u ovisnosti od rezultata Veleža, Zrinjskog i Tuzla Cityja, ova bi se pozicija mogla i popraviti. Zašto onda konstantno slušamo priče o Premijer ligi BiH kao najlošijoj u Evropi i zašto je suštinski, svjesno ili nesvjesno, toliko ponižavamo?

Da li je odgovor na ovo pitanje zapravo u tome što pratimo samo naše klubove, a ne i klubove iz drugih zemalja? Odnosno, da li svjesno ili nesvjesno prešućujemo činjenicu da i klubovi u drugim zemljama prave podjednak broj evropskih kikseva kao i naši, jer je fudbal jednostavno takav? I koja je tačka na kojoj ćemo preći iz ekstremnog u blago nezadovoljstvo, ako ne i zadovoljstvo?

Hoće li ulazak u grupnu fazu Konferencijske lige, koji se toliko ističe kao ostvarenje koje moramo napraviti, zaista toliko popraviti sliku našeg fudbala? Ne zaboravimo da je učesnika u grupnoj fazi imala Sjeverna Makedonija, taj učesnik je trenutno u drugoj ligi, a sjevernomakedonsko prvenstvo nije dugo bilo slabije. Je li ova zemlja profitirala od Vardarovog učešća u Evropa ligi i jesu li njeni igrači traženiji na evropskom tržištu?

Premijer liga BiH ima svoje mjesto u evropskom fudbalu, koje je takvo kakvo je, sasvim realno u odnosu na uloženi novac i to će se stanje teško promijeniti bez ozbiljnijih ulaganja, a svako sam za sebe može promisliti koliko su realna veća ulaganja u kontinuitetu u zemlji koja je siromašna. Jedino što klubovi mogu raditi jeste investiranje onoga čime raspolažu u razvoj mladih igrača i njihova prodaja klubovima iz snažnijih liga.

Proces stvaranja kvalitetnog mladog igrača koji će imati mjesto u snažnijim ligama zahtijeva postepeno podizanje svih klupskih procesa, od skautinga preko trenažnog procesa i dugoročno će i naše klubove pozicionirati bolje. Za to vrijeme, bilo bi od koristi makar sagledati sliku našeg fudbala realnije i ne proglašavati ligu lošijom nego što jeste. Postoje egzaktni parametri koji je pozicioniraju na njeno stvarno mjesto, a dok neko ne pronađe adekvatnije i tačnije, a koji će istovremeno pokazati da ona spada u red najnekvalitetnijih i najlošijih u Evropi, mišljenje da je Premijer liga BiH najlošija u Evropi bit će obična, zlonamjerna neistina. I skretat će pažnju sa stvarnih problema, kojih nažalost ima previše.

*Zabranjeno je svako preuzimanje sadržaja bez dozvole autora i navođenja izvora. | PLBiH - Premijer liga BiH.