(Dosije PLBiH) NK Čelik, bužimski Vitez, FK Sarajevo i lekcije o transparentnosti

Fudbalski klub Sarajevo ove sedmice je i zvanično prebacio brojku od 3000 aktivnih članova u novom projektu koji su klupski rukovodioci pokrenuli krajem 2020. godine, kako bi uspavane i od kluba pomalo udaljene navijače razbudili i ponovo uključili u klupsku porodicu.

Pod sloganom Naša zakletva, Sarajevo je od 12. decembra ušlo u novi koncept članstva baziran na kalendarskoj godini, tako da članstvo vrijedi od januara do decembra, a ono što je promijenjeno u odnosu na raniji period jeste činjenica da je sada u svakom momentu moguće provjeriti tačan broj članova kluba, i da je on svima dostupan jednim klikom.

Nije iznenađujuće što je baš Sarajevo prvo odlučilo da napravi ovakav potez, jer je klub osvojio dvije uzastopne titule i bilo bi zaista nevjerovatno da ne osvoji i treću, s obzirom na prednost od čak devet bodova u odnosu na gradskog rivala Željezničar. Ono što jeste iznenađujuće je to da se iko u Bosni i Hercegovini uopšte opredijelio na takav potez.

Transparentnost

Priču o transparentnosti i nedostatku iste u domaćem fudbalu smo više puta pokušavali ispričati. No, uglavnom smo govorili o njenoj ulozi u prevenciji upadanja klubova u krize. Činjenica je da kompletan bh. fudbal, uz povremene kratkotrajne izuzetke, skoro konstatno operiše u krizi. A transparentnost je jedan od ključnih elemenata kriznog menadžmenta. Problem možete riješiti samo kad sebi i drugima priznate da on postoji. Ipak, to je samo jedna od uloga transparentnosti.

Fudbalski klubovi u BiH se ne gase tako često, barem oni sa bogatijom tradicijom, iako im je budućnost uvijek neizvjesna. Ta konstantna borba sa nevidljivom omčom oko vrata, potpuno pogrešno iskomunicirana javnosti, s vremenom samo umanjuje želju prosječnog navijača i ljubitelja fudbala da bude dio takve priče. To nema nužno veze sa rezultatima, mada i oni jesu bitan faktor, koliko ima veze sa percepcijom o laganju.

Pojednostavljeno, simpatizer Real Madrida i Barcelone iz BiH se neće previše zamarati Messijevom platom, niti ga zaista zanima kako će madridski klub platiti Kyliana Mbappea. Utakmicu će pogledati zbog dobrog fudbala. Dobro, možda su ove sezone Real Madrid i Barcelona pogrešni primjeri, ali poenta je razumljiva. Globalni klubovi vas “hvataju“ na dobar fudbal i rezultat, a time vas ne mogu privući klubovi u našoj zemlji, pa im ostaje da navijačku bazu prošire na drugačiji način. I dojam je da tu najviše griješe.

Zenički Čelik ove sezone je okrenuo novu stranicu u klupskoj historiji i takmiči se u Kantonalnoj ligi ZDK. Ako posjetite klupsku web stranicu, njegove zvanične stranice na društvenim mrežama i pogledate “puls“ navijača, najave onih koji su tvrdili da će prelaskom iz prvog u četvrti rang takmičenja Čelik prestati da postoji djeluju vam ekstremno zlonamjerno.

Ne treba se zavaravati, možda se Čelik ne uspije iskoprcati iz blata u koje je uvaljen sa dvije i po decenije konstantnog urušavanja, ali prvi put se stiče dojam da klub zaista radi sve da se spasi. Sve što se u zeničkom klubu dešava direktno je dostupno javnosti. Njegovi čelnici, i sami navijači kluba, spremni su odgovarati za svaku svoju odluku. Oni koji su od Čelika digli ruke razočarani svime u što se klub bio pretvorio, polako mu se vraćaju. Ima li većeg trijumfa od tog?

NK Vitez iz Bužima, koji se takmiči u Drugoj ligi Federacije BiH, objavljuje detaljan izvještaj o svakom članu kojeg klub ima. Imenom i prezimenom su javnosti predstavljeni svi članovi ovog kluba i sa svakom novom uplatom lista se ažurira. Klub nema rezultatske ambicije da parira najvećima u državi i naredne sezone bi ponovo mogao igrati Kantonalnu ligu USK. Sve što njegovi čelnici žele jeste da budu adekvatan reprezent lokalne zajednice kojoj pripadaju i sudeći prema činjenici da trenutno imaju preko 300 aktivnih članova, rade zaista sjajan posao. Ujedno je ovaj klub i dobar pokazatelj koliko pošten i iskren međusobni odnos između navijača i kluba ne mora biti vezan za rezultate.

Lekcija premijerligašima

Možda je nepravedno klupsku transparentnost posmatrati samo kroz članstvo, postoji mnogo segmenata ove priče koje bi bilo potrebno sagledati. No, ono što je u osnovi jeste da postoji vizija kluba koju je, ako već nije do kraja artikulisana, svakom pojedincu samom za sebe moguće prepoznati. Ako vizija ne postoji ili nije lako dokučiva, klub bi trebao uložiti dodatni napor da je definiše, da se prema njoj organizuje i da se približi navijačima.

Transparentnost predstavlja i odgovornost koju klub ima prema svojim navijačima. Spomenuto je Sarajevo u kontekstu broja članova, pa je pošteno spomenuti i činjenicu da Bordo tim pravi s druge strane krupne greške u komunikaciji. Neodgovorno je prema navijačima ne objaviti informaciju da je Adnan Kanurić član kluba, kada je on tu već mjesecima. A bilo je još takvih grešaka.

Naravno, Sarajevo nije ni izbliza problematično kao neki drugi klubovi. Ko zaista želi da istraži ovu temu podrobnije, neka otvori facebook stranice makar premijerligaških klubova i pogleda koliko su kod pojedinih česte, odnosno rijetke objave. Zahtjevi onoga što transparentnost znači u Premijer ligi BiH i nižim ligama nisu isti, pa ne treba od niželigaša očekivati izvještaje o svakoj igračkoj promjeni ponaosob. U periodu kad nema utakmica i puno dešavanja, minimum koji svaki premijerligaš treba ispuniti jeste da barem objavi informacije o odlascima i dolascima igrača. Neki ni to ne rade.

Maštarije da će naši klubovi ikada igrati velika evropska takmičenja i važnu ulogu o njima su nerealne, s obzirom na to kako se fudbal razvija. Prije nekoliko sedmica, UEFA je putem svojih kanala javnosti prezentovala novi koncept evropskih takmičenja koji će se početi primjenjivati od sezone 2024/2025. Prema ovom konceptu, grupna faza Lige prvaka će biti proširena na 36 klubova, ali će broj učesnika iz jedne zemlje biti povećan na maksimalnih šest. Ako ovo nije dovoljno sporno, aktuelni rezultat više neće biti najmeritorniji, nego će i klubovima sa najvećim koeficijentom učešće u Ligi prvaka biti zagarantovano.

Ovaj potez nije iznenađujući, UEFA je kroz ovakvu odluku samo zaštitila sebe. Klubovima je dala još jedan veliki ustupak u strahu da ne odluče napustiti Ligu prvaka i sami oformiti svoje tamičenje. Prije desetak godina, trećeplasirani i četvrtoplasirani klubovi iz velikih liga morali su igrati kvalifikacije za Ligu prvaka. Djeluje nerealno da je prošlo tako malo vremena, a da se fudbalska slika Evrope izobličila.

Ipak, činjenica da UEFA naše i klubove iz velikog dijela Evrope planira potpuno isključiti ne znači da se trebamo pomiriti sa trenutnim stanjem i da ne trebamo težiti napretku. A transparentnost, približavanje navijača stvarnom stanju u klubu, njihovo svojevrsno obrazovanje o klubu i njihovo razumijevanje procesa koji se u klubu dešavaju mogu samo pomoći da ti klubovi krenu prema naprijed.

Ako manji klubovi poput Viteza iz Bužima ili Borca iz Jelaha koji objavljuje finansijski izvještaj nakon svake skupštine smatraju da treba tako, onda opravdanje za one u višim rangovima takmičenja ne postoji.

*Zabranjeno je svako preuzimanje sadržaja bez dozvole autora i navođenja izvora. | PLBiH - Premijer liga BiH.