(Dosije PLBiH) Prelazni rok i ponovljene zablude o slabljenju Premijer lige BiH

Prošlo je već 53 dana otkad se lopta ne kotrlja terenima Premijer lige BiH i pauza od domaćeg fudbala polako se bliži kraju. Samo je tri sedmice ostalo do početka proljetnog dijela sezone, a tek je danas zvanično otvoren prelazni rok u domaćem fudbalu.

Neće ovo biti još jedan od onih tekstova kritički nastrojenih prema Nogometnom/Fudbalskom savezu BiH, jer što se zimskog prelaznog roka tiče, za takvim stvarima zaista nema potrebe. Dovođenje igrača započinje 5. februara i traje do 3. marta samo formalno, jer klubovi svoj posao uglavnom obave mnogo prije, a s obzirom na završetak prelaznog roka u drugim zemljama, tako im ostaje još vremena za dovođenje onih koji nisu imali sreću da pronađu angažman negdje drugo.

Odlazak najboljih

Postoji drugi veliki problem prelaznog roka u BiH, bilo da se radi o ljetnom ili zimskom, a taj problem je sama percepcija onoga što se desi svakih pola godine.

Zamislimo ovu sliku u glavi. Bekovi Branimir Cipetić i Nemanja Tomašević ove zime su otišli u hrvatsku Lokomotivu odnosno srbijanski TSC Bačka Topola, a Bosnu i Hercegovinu su napustili i defanzivci Besim Šerbečić i Stjepan Radeljić, koji su se vratili u Rosenborg odnosno Osijek, iz kojih su u našu ligu došli na posudbe.

Haris Hajdarević je napustio Željezničar i postao član turskog Boluspora, Mateo Marić je dres Širokog Brijega zamijenio dresom Lokomotive, a Amar Rahmanović je nakon 3 i po godine u Sarajevu napustio tim sa Koševa i prešao u turski Konyaspor.

Sjajan transfer napravio je mladi krilni napadač Radnika Vladimir Bradonjić koji je od ove zime član grčkog PAOK-a, Viktor Angelov je novi član rumunskog Voluntarija, a egzotičan transfer napravio je napadač Veleža Fejsal Mulić, koji će u budućnosti predstavljati Južnokorejski Seongnam.

Ne završava se na ovih deset fudbalera lista onih koji su ove zime napravili inostrane transfere. Marko Pervan, Tomislav Barbarić, Jovo Kojić, Nemanja Nikolić, Ahmed Hasanović i brojni drugi fudbaleri koji su otišli iz lige formirali bi sa gore pobrojanim “starterima“ tim koji bi sigurno bi kandidat za plasman u Evropu, a vjerovatno i za sam naslov prvaka.

Vrlo je jednostavno izvesti zaključak iz dosad prezentovanih informacija da je Premijer liga BiH izgubila jedan vrlo kvalitetan tim igrača samo u jednom prelaznom roku i da je time postala znatno slabija nego je bila ranije.

Ovo nije prvi put da ćemo izvesti takav zaključak, to je zapravo repetitivna aktivnost koja se iz prelaznog roka u prelazni rok ponavlja. Prošlog ljeta su Premijer ligu BiH napustili golmani Emil Velić i Luka Bilobrk, bekovi Samir Efendić i Antonio Pavić, defanzivci Darko Lazić, Kosta Manev, Kemal Osmanković i Bernardo Matić, bočni igrači Samir Efendić, Josip Kvesić i Antonio Pavić, veznjaci Armin Hodžić, Petar Franjić, Sinan Ramović i Ivan Sesar, te napadači Dražen Bagarić, Dženan Zajmović i brojni drugi. Dakle, još jedna ekipa u najmanju ruku dostojna plasmana u evropska takmičenja.

Pritom, imena onih koji dolaze kao zamjene obično nisu ni približno toliko zvučna, pa dojam da liga iz prelaznog roka u prelazni rok postaje slabija ima određeno uporište u stvarnosti. No, to je slučaj samo ako ne posmatramo sliku dovoljno široko.

Jedini ispravan put

FK Sarajevo je u 2019. godini imao najveći budžet u Premijer ligi BiH i ukupno je potrošio malo manje od 11 miliona maraka, što je skoro jednako zbiru potrošnje njegova dva prva sljedbenika. Što se spuštate niže na premijerligaškoj tabeli, logično, budžeti su manji, pa vrlo lako dođete do zaključka da zagrebački Dinamo sam ima veći budžet od kompletne Premijer lige BiH, a naši klubovi se ne mogu porediti ni sa Hajdukom, Osijekom i Rijekom. Naravno, slična je priča i u poređenju sa srbijanskim klubovima.

U takvim okolnostima, bosanskohercegovački klubovi jednostavno moraju preuzeti svoju ulogu razvojnih. Ova liga neće nikada, ili barem ne u skorijoj budućnosti, biti u stanju da kvalitetan fudbal prodaje kao svoj glavni proizvod. Njen glavni proizvod morat će biti isključivo igrači koji će izlaziti iz njenih omladinskih škola. I to je sudbina koja čeka svaku ligu poput naše, u kojoj ne postoji način da klubovi drastično povećaju svoje budžete i postanu ozbiljniji igrači na kontinentalnom tržištu.

Skoro svi ranije pobrojani fudbaleri koje je naša liga ove zime plasirala na inostrano tržište predstavljaju kvalitetno obavljen posao naših klubova. Naročito se to odnosi na mlade igrače poput Nemanje Tomaševića, Matea Marića ili Vladimira Bradonjića, koji su spadali u najbolje igrače svojih klubova i lige na svojim pozicijama i čije dalje zadržavanje u domaćem fudbalu ne bi imalo previše smisla, a koji istovremeno imaju potencijal da ostvare veće domete.

Problem je samo u tome što takvih primjera nema i više, odnosno što se i veći broj klubova ne okrene stvaranju igrača, jer je to jedini put koji će dugoročno pomoći stabilizaciji klubova i same lige. Priče o tome kako liga konstantno slabi nemaju uporište u stvarnosti, jer klubovi, uzmu li se u obzir žestoke posljedice koje je pandemija koronavirusa ostavila na njih, djeluju stabilnije nego prije desetak godina, a ne trpe ni evropski rezultati koji općenito nikad nisu ni postojali u onim okvirima u kojim smo se uvijek nadali da će postojati. Ako je išta vidljivo, onda je to blagi pomak naprijed nakon prošlosezonskog evropskog nastupa naših klubova, koji bi nam mogao omogućiti da ovog ljeta juniorski prvak BiH nastupi u Ligi prvaka (ključni faktor je državni koeficijent), što bi bio jako dobar korak, mada se ne smije posmatrati izolovano iz trenda.

Prošlog ljeta, Sloboda je ostala bez iskusnog beka Almira Bekića, koji je bio jedan od najboljih igrača ekipe. Kada ga je zamijenio Nemanja Tomašević, nisu mogli navijači Slobode ne osjetiti skepsu spram njega, jer fudbal je naprosto takav.

Pola godine kasnije, Nemanju Tomaševića, koji je navodno prodat za nekih 80 hiljada eura nakon što je bio jedan od najboljih bekova lige tokom jeseni, ispraćaju sa strahom od toga ko bi mogao biti njegov nasljednik. A to je najbolji pokazatelj koliko je Sloboda napravila dobar posao i koliko je općenito preuranjeno tvrditi da će liga na proljeće biti znatno slabija nego je bila tokom jeseni. Jer stvari u fudbalu jednostavno ne funkcionišu tako.

*Zabranjeno je svako preuzimanje sadržaja bez dozvole autora i navođenja izvora. | PLBiH - Premijer liga BiH.