PLBiH – Premijer liga BiH

Sve o fudbalu u BiH

Koliko premijerligaški klubovi zaista brinu o razvoju mladih igrača?

Treba li nam provjera pravila?

Nogometni/Fudbalski savez BiH jučer je održao još jednu videokonferenciju sa klubovima, na kojoj se pregovaralo o modalitetu takmičenja za narednu sezonu i gdje su klubovi iznosili svoje prijedloge o promjenama u pravilima koje bi mogle nastupiti.

Ako je suditi prema mišljenju klubova i onome za što su se jučer opredijelili, savez neće mijenjati svoje dosadašnje pravilo, po kojem tri igrača uzrasta do 21 godine moraju biti u zapisniku od 18 fudbalera za svaku utakmicu. Prijedlog je bio da se ovo pravilo proširi i da se uvede obaveza da svih 90 minuta svake utakmice na terenu mora provesti jedan igrač do 21 godine, ali osim FK Sarajevo i FK Mladost niko takav prijedlog nije podržao, iako je kasnije predsjednik Slobode istakao da će njegov klub svakako koristiti mlade igrače i predložio je savezu da stimuliše one klubove koji ih budu koristili. S druge strane, jedino je Zrinjski javno istakao da ne podržava uvođenje obaveznog broja mladih igrača u prvih 11.

Pravilo o broju mladih igrača usko je vezano sa pitanjem povećanja maksimalnog broja stranih fudbalera koji mogu igrati na terenu, a čini se da bi od naredne sezone broj stranaca mogao biti povećan na njih pet.

Pitanje je da li će naš fudbal dugoročno osjetiti benefite bude li uvedena ovakva promjena, odnosno bude li se povećao broj stranaca, bez da se uvede i obaveza da nastupaju mladi igrači. Koga će kvalitetan stranac najprije istisnuti iz ekipe? Pa naravno, mladića koji još i nije kako treba počeo karijeru.

Šta bi uvođenje pravila o minimalno jednom igraču do 21 godine značilo za ligu i klubove? Za početak, definišimo osnovne brojke.

Premijer liga BiH se u igra u sistemu takmičenja od 33 kola, a ako bi u svakom kolu za neku ekipu od prve do posljednje minute igrao barem jedan mladi igrač, to znači da bi on na terenu morao provesti 2970 minuta. Naravno, zbog povreda, suspenzija, umora i lošije forme, takvo što bilo bi neostvarivo za mladog igrača, pa bi svaki klub morao ozbiljno računati na minimalno tri mlada igrača, a vjerovatno i više njih, kako ne bi došao u nezgodnu situaciju. To dalje znači da bi se stvorila baza od barem 36 igrača za mladu reprezentaciju BiH, koja bi se onda iz godine u godinu dopunjavala sa po nekoliko mladih igrača. Ali u svakom momentu bi postojalo barem 36 igrača koji bi konkurisali za naš nacionalni tim do 21 godine.

No, gornji pasus je napisan iz hipotetičke perspektive, a praksa izgleda ovako. U sezoni 2019/2020, koja je zaključena nakon 22 kola, broj potrebnih minuta da bi se ova norma ispunila bio bi postavljen na njih 1980. Šest klubova koristilo je U21 igrače više od 1980 minuta, a to su:

  • FK Mladost: 8839 minuta, 17 igrača
  • FK Sarajevo: 6643 minute, 9 igrača
  • FK Zvijezda 09: 6031 minuta, 20 igrača
  • NK Široki Brijeg: 4957 minuta, 7 igrača
  • FK Sloboda: 4550 minuta, 10 igrača
  • NK Čelik: 3649 minuta, 7 igrača

S druge strane, šest klubova je bilo ispod ove imaginarne crte od 1980 minuta:

Ukupno je dakle 98 igrača ispod 21 godine dobilo šansu u Premijer ligi BiH samo u nedavno okončanoj sezoni, iako je samo pola klubova uspjelo dati im šansu dovoljno redovno da ispune normu o minutaži o kojoj se raspravljalo.

U praksi to znači da klubovi i bez pravila o obaveznom igranju mladih igrača uglavnom i sami razumiju njihov značaj. Pogled u ranije sezone dovoljno govori o tome.

  • Sezona 2018/2019: 11 klubova je dalo više minuta mladim igračima od graničnih 2970. Igralo ih je ukupno 108, a manje od 2970 minuta dobili su samo u Radniku (1106 minuta)
  • Sezona 2017/2018: 11 klubova je dalo više minuta mladim igračima od graničnih 2880 (igralo se u drugačijem sistemu takmičenja). Ispod crte je jedino bio Zrinjski (2500 minuta), a šansu su dobila ukupno 123 mlada igrača
  • Sezona 2016/2017: Osam klubova je dalo više minuta mladim igračima od graničnih 2880. Ispod crte su bili Metalleghe (2876 minuta), Čelik (2530 minuta), FK Radnik (2241 minuta), HŠK Zrinjski (850 minuta). Ukupno je šansu dobilo 98 igrača
  • Sezona 2015/2016: 12 klubova je dalo više minuta mladim igračima od graničnih 2700 (posljednja sezona sa 16 klubova i 30 kola). Ispod crte su bili NK Vitez (2674 minute), FK Mladost (2599 minuta), NK Široki Brijeg (2500 minuta), HŠK Zrinjski (2472 minuta). Ukupno je šansu dobilo 159 igrača

Iako u praksi klubovi koji pređu ove granice minutaže ne moraju nužno u svakom momentu na terenu imati jednog U21 igrača, njima se nije problem prilagoditi i novom pravilu. Praksa pokazuje da je u proteklih pet sezona većina klubova bez problema ispunjavala norme prema mladim igračima, pa s tog aspekta i nije jasan njihov otpor prema uvođenju novih pravila. S druge strane, situacija nije ni izbliza toliko loša koliko se lošom čini, pa je s tog aspekta vrlo upitno da li je pravilo zaista potrebno uvoditi.

Postoje u ovom petogodišnjem periodu i dva kluba koja uglavnom odstupaju od ligaškog prosjeka, do te mjere da se može govoriti o jasnoj klupskoj strategiji. Radi se o, sa jedne strane spektra, FK Sarajevo, koji je u svih pet sezona davao veliku minutažu mladim igračima, te Zrinjskom, koji evidentno svoju strategiju ne bazira na mladim igračima.

  • FK Sarajevo: 2015/2016 (4450 minuta – 9 igrača), 2016/2017 (3971 minuta – 9 igrača), 2017/2018 (6601 minuta – 12 igrača), 2018/2019 (8828 minuta – 12 igrača), 2019/2020 (6643 minute – 9 igrača)
  • HŠK Zrinjski: 2015/2016 (2472 minute – 5 igrača), 2016/2017 (850 minuta – 7 igrača), 2017/2018 (2500 minuta – 8 igrača), 2018/2019 (3376 minuta – 8 igrača), 2019/2020 (711 minuta – 7 igrača)

U pet posljednjih sezona, Zrinjski je bio prvak tri puta, a Sarajevo dva puta. Strategije ovih klubova očito su im bile dovoljno dobre za ostvarenje ambicija, a njih se ne može posmatrati jednako kao većinu drugih klubova, jer su uz Željezničar jedini klubovi koji uvijek imaju ogroman rezultatski pritisak da moraju učestvovati u borbi za titulu. Akademija FK Sarajevo pritom definitivno daje rezultate i baza je klupske strategije, što je u posljednjih pet sezona bilo vrlo evidentno. No, šta je sa drugim klubovima?

Praksa iz skoro 20 godina Premijer lige BiH pokazala je da ostali klubovi mogu izboriti plasman na evropsku scenu tek u onim sezonama u kojima neko od četvorke Sarajevo, Željezničar, Zrinjski i Široki Brijeg podbaci. U prilog tome govori činjenica da je najčešći predstavnik u BiH u evropskim takmičenjima nakon ovih klubova bio banjalučki Borac, kojem će ovogodišnji nastup u Evropskoj ligi biti tek četvrti izlazak na evropsku scenu otkad se igra Premijer liga BiH.

To dalje znači da klubovi ne mogu računati na zaradu kroz evropske utakmice i da su strategije većine klubova, koji nakon jedne solidne sezone odmah najavljuju borbu za Evropu jako promašene, neuvjerljive i čak i opasne za klubove, jer obično sa takvim nerealnim ambicijama dolaze i nerealna ulaganja, koja se već na srednji rok osvete klubu.

Kako se onda trebaju finansirati manji klubovi? Marketing, TV prava i prihodi od ulaznica su toliko mizerni izvori novca, naročito za manje klubove, da bi se većina davno ugasila da ovisi samo od njih. Većinu klubova finansiraju lokalne zajednice, taman onoliko koliko je potrebno da prežive. Jedini način za njih da povremeno i privremeno povećaju svoje budžete jeste kroz razvoj i prodaju talentovanih mladih igrača. Neki to već i rade, drugi uporno izbjegavaju da se suoče sa svojom realnošću. Takvima, nažalost, ni uvođenje pravila ne bi predstavljalo priliku ni podstrek da značajno unaprijede rad sa omladincima, već samo još jedan formalni zahtjev koji se mora ispuniti. Kao što se, pro forma, ispunjava i uvođenje tri mlada igrača u zapisnik.

*Zabranjeno je svako preuzimanje sadržaja bez dozvole autora i navođenja izvora. | PLBiH - Premijer liga BiH.

Copyright PLBIH © All rights reserved. | PLBiH - Premijer liga BiH.
P