Sedad Subašić i male greške velikih majstora iz N/FSBiH

Već smo godinama svjedoci da odgovorni ljudi iz Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH potpuno drugačije doživljavaju određene segmente svog posla nego što ih se doživljava u fudbalskim razvijenijim zemljama. Ovo je jedna takva priča

foto: Armin Herić, fkzeljeznicar.ba

Sedad Subašić upisao je premijerligaški debi za Željezničar u susretu 16. kola Premijer lige BiH, u kojem je njegov tim sa 4:0 na Tušnju pregazio Slobodu.

Mladi veznjak Željezničara nije dobio preveliku minutažu, na teren je ušao u momentu kada je utakmica već bila riješena, zamijenivši najboljeg igrača utakmice Semira Štilića u 84. minuti. Rezultat je u tom momentu bio 3:0, ali Subašić je ipak dobio sasvim dovoljno vremena da asistira još jednom rezervisti Željezničara Dženanu Zajmoviću za četvrti pogodak svog tima, te tako na poseban način obilježi svoj premijerligaški debi.

A sada se uštinite i vratite u realnost, jer se ništa od ovoga nije desilo. A ako se pitate zašto, dobit ćete sasvim jednostavan odgovor.

Zvanični Comet sistem Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH u koji se unose svi podaci vezani za bilo koju domaću utakmicu evidentirao je događanja iz Tuzle na sasvim drugačiji način. U službene će spise tako ući da Sedad Subašić nije ni debitovao u Premijer ligi BiH, jer je delegat Haris Idrizović iz Konjica evidentirao da je na teren umjesto Semira Štilića ušao igrač sa brojem 26, Semir Dacić. A da stvar bude još čudnija, Dacić je zamijenio Štilića u 62. minuti.

Zvanični zapisnik sa utakmice između Slobode i Željezničara

Govorimo o istom onom Semiru Štiliću koji je u 78. minuti asistirao za pogodak kapitena Željezničara Sulejmana Krpića. Ako je vjerovati zvaničnim podacima, a oni su, identični onima iz Cometa, objavljeni i na zvaničnoj stranici Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH, Štilić je sa terena izašao 16 minuta prije nego je upisao asistenciju za pogodak Krpića.

Hoćemo li vjerovati zvaničnim podacima ili ćemo ipak vjerovati onome što smo vidjeli? Ekipa navijača Željezničara okupljena oko projekta 1921.ba već godinama puno profesionalnije i kvalitetnije radi svoj posao nego to čini savez i ljudi odgovorni za snimanje i montažu snimaka sa premijerligaških utakmica. Jako je bitno napomenuti da, barem koliko je javnosti poznato, ekipa 1921.ba nije profesionalna ekipa, odnosno kompletan projekat sa pravljenjem reportaža sa premijerligaških utakmica nije primarno  zanimanje ovih ljudi, već je to nešto poput hobija, što svejedno odrađuju na vrhunskom nivou. I njihove su kamere zabilježile, i to iz brojnih uglova, dosta drugačiji slijed događaja od onog koji je zvanično uknjižen u podacima saveza.

Pošto se savez voli baviti brojevima, bavit ćemo se i mi. Premotamo li snimak na 12 minuta i 35 sekundi, imat ćemo priliku da iz velikog broja uglova vidimo detalj iz 78. minute, kada je igrač sa brojem 14 (Semir Štilić), asistirao igraču sa brojem 7 (Sulejmanu Krpiću) za treći pogodak svog tima.

A ako snimak premotamo na 13 minuta i 52 sekunde, vidjet ćemo da broj 21 (Sedad Subašić) asistira broju 18 (Dženanu Zajmoviću) za četvrti gol Željezničara. I ovu ćemo situaciju vidjeti iz više uglova.

Razlika između greške i nemara

Nije jedina ovosezonska pogreška u sistemu Comet neispravan unos izmjena na utakmici između Slobode i Željezničara. Takmičenjem u nižim rangovima takmičenjima dominiraju brojne neregularnosti, a za potrebe ovog teksta dovoljno je izdvojiti dva neispravno evidentirana gola iz ovosezonskog takmičenja u Prvoj ligi Federacije BiH.

U prilogu ispod pogledajmo pogodak Jedinstva u prvom kolu Prve lige Federacije BiH u remiju sa Zvijezdom iz Gradačca rezultatom 1:1. Gol je upisan Anesu Nuspahiću sa brojem 8 u redovima domaćina, iako je apsolutno vidljivo sa snimka da je loptu u mrežu svog tima zapravo proslijedio Danijel Ćulum sa brojem 23 iz redova gostiju i ovo je klasičan primjer autogola.

Ovako je gol evidentiran u zvaničnim podacima.

Anesu Nuspahiću je upisan autogol Danijela Ćuluma

Nije to jedini autogol potpuno pogrešno evidentiran u izvještajima Prve lige Federacije BiH. U 4. kolu, Budućnost je na svom terenu deklasirala Zvijezdu Gradačac, a ponovo autogol fudbalera Zvijezde nije tako evidentiran. Evo i snimka gola iz 11. minute koji je pripisan Safetu Mustafiću.

Ovako je evidentiran prvi gol Budućnosti.

Zapisnik sa utakmice između Budućnosti i Zvijezde iz Gradačca. Prvi pogodak domaćih nije evidentiran kao autogol

Sve greške koje su iznesene mogu se desiti svakome. Delegati su ljudi koji obavljaju složen posao čiji se kvalitet ne treba nužno ocjenjivati kroz ovakve stvari. Ljudsko oko je naprosto podložno greškama, zato valjda i koristimo kamere. Međutim, upravo se u odnosu prema greškama krije odgovor na pitanje koliko neko ozbiljno pristupa svom poslu i koliko ga dobro obavlja. Utakmica između Slobode i Željezničara odigrana je u subotu, a danas je ponedjeljak. Ako greška još uvijek nije ispravljena, postoji sasvim realna mogućnost da neće ni biti ispravljena. Dva spomenuta autogola desila su se u prvom i četvrtom kolu Prve lige Federacije BiH, tačnije 10. i 31. augusta. Prošlo je tri mjeseca od prve,  i više od dva mjeseca od druge greške, no one nisu ispravljene.

Banalizacija fudbala

Misli li neko u savezu da su ovo nebitna pitanja, a evidentno je da zaista misli ako se ovakve greške “potkradaju”, onda imamo ozbiljan problem sa razumijevanjem fudbala. Službeni podaci moraju biti tačni, pogotovo u Bosni i Hercegovini, gdje savez ne vodi zvaničnu evidenciju brojnih statističkih kategorija koje su u inostranstvu već decenijama popularne, poput asistencija, broja dobijenih duela, posjeda lopte, broja pretrčanih kilometara, tačnih pasova na ekipnom i pojedinačnom nivou i slično. Samim tim, posao je drastično olakšan i greške se naprosto mogu i moraju ispravljati.

Snimci na zvaničnim izvještajima Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH često su toliko loše isječeni da se ne može vidjeti ni ko je asistirao za pogodak. O naprednijim statistikama je bespredmetno i govoriti. Fudbal u Bosni i Hercegovini posmatra se na nivou koji je u razvijenom svijetu prevaziđen prije barem pedesetak godina, a takvo posmatranje dolazi prvenstveno iz struktura saveza. Nije ovo više tako jednostavna igra, radi se u današnjem vremenu o sportu u kojem natprosječne rezultate bez sagledanja šireg konteksta jednostavno nije moguće ostvariti. A širi kontekst između ostalog pružaju i napredniji statistički parametri.

Savez je izvršio banalizaciju fudbala na svim nivoima, a to su priglili i klubovi, skupa sa većinom medija. Zato u sportu u kojem se godišnje “vrte” desetine milijardi eura i koji je ozbiljan biznis i nauka, naše razmišljanje još uvijek nije otišlo ni pedalj dalje od slučajnosti, bojkota, nedostatka volje i želje, a nikako ne pričamo o naprednim fudbalskim idejama i konceptima. Da je tako jednostavno i da uvijek pobjeđuje tim koji ima više volje i motivacije, a ne bolju fudbalsku podlogu, ne bi se milioni trošili na trenere vrhunske klase, nego bi se trenerski regruti pronalazili na fakuletima psihologije.

Sitnica sa promašenom izmjenom Sedada Subašića, ako se smije sarkastično nazvati sitnicom, nije problematična ako je posmatramo izolovano. Ali ako posmatramo širu sliku, onda je ona direktna posljedica svega što bi se u našem fudbalu moralo drugačije raditi. Ako bi mijenjanje pogrešno unesenih podataka predstavljalo udar na integritet saveza i delegatske pozicije, onda taj savez nikakav integritet i ne posjeduje.