(ANALIZA) Muke Sarajeva u organizaciji igre i Veležova tranzicija obilježili derbi na Koševu

U okviru petog kola m:tel Premijer lige BiH 2020/21 odigran je derbi susret u kojem je Sarajevo kao domaćin na Olimpijskom stadionu Asim Ferhatović Hase ugostilo ekipu mostarskog Veleža. Sarajevo je zbog nastupa u evropskom takmičenju propustilo utakmicu četvrtog kola protiv Olimpika. U tri susreta koja su odigrali igrači Sarajeva su zabilježili dvije pobjede (Krupa i Tuzla City) i jedan neriješen rezultat (Mladost DK). Velež je sezonu otvorio porazom na Grbavici od Željezničara. Nakon toga u tri susreta bilježe dvije pobjede (uključujući i pobjedu u mostarskom derbiju) i jedan neriješen rezultat (kao gost protiv Širokog Brijega). U prethodnoj sezoni Sarajevo je slavilo u oba susreta, identičnim rezultatom 2:1.

Postave

Sarajevo u srijedu očekuje utakmica protiv Dynamo Bresta u okviru drugog pretkola Lige prvaka, stoga je Vinko Marinović odlučio da izvrši par izmjena u početnih jedanaest. Sarajevo je meč započelo u svojoj uobičajenoj 4-2-3-1 formaciji. Šerbečić zbog povrede nije bio u kombinaciji, pa su stoperski tandem činili Dupovac i Miličević. Sušić je započeo meč u sredini terena i to su mu bile prve minute u ovoj sezoni.  Na klupi su ostali Rahmanović i Ahmetović, a meč su započeli Mustedanagić (prvi start u sezoni) i Handžić.

Feđa Dudić je također izveo svoju standardnu 4-2-3-1 formaciju. Slaviša Radović, koji je ovog ljeta stigao iz Radnika, je započeo meč na lijevom beku. On je u prošlom kolu ušao u igru u 63. minuti, a sada je upisao prvi start za Velež. Kapiten Zvonić je ostao na klupi a stoperska mjesta su zauzeli Cheshmedjiev i Zeljković. Ostali dio ekipe su popunili igrači koje se i očekivalo u startnih jedanest.

Odbrambena postavka Veleža

Velež je igrao defanzivu u sistemu 4-2-3-1. Cilj ekipe Veleža je bio primoravanje stopera Sarajeva da budu glavni kreatori igre domaćina. Velež je primjenjivao sistem markiranja čovjek na čovjeka. Obzirom da je i Sarajevo igralo u 4-2-3-1 sistemu, Veležova defanzivna 4-2-3-1 formacija je savršeno odgovarala. Tako su gosti mogli imati brojčanu jednakost u sredini terena i na vanjskim pozicijama. U prvoj liniji odbrane su imali -1 (Mulić kontra stopera Sarajeva), a u posljednjoj liniji odbrane su imali +1 (stoperi kontra Handžića). Na ostalim pozicijama su imali brojčanu jednakost.

Možemo vidjeti ovu strukturu na slici iznad. Sva tri vezna igrača Sarajeva (Sušić, Oremuš i Mustedanagić) su se spustila na svoju polovinu terena. Međutim, tri vezna igrača Veleža (Vehabović, Radovac i Pršeš) su ih markirali. Mulić nije bio agresivan kada su stoperi Sarajeva u pitanju, tako da su oni najčešće ostavljani slobodni.

Lopta je bila u posjedu Sušića. Obzirom da su sve opcije u sredini bile zatvorene, on je odigrao pas za desnog beka Hodžića. Tu možemo uočiti strategiju Veleža čovjek na čovjeka. Tatar se u ovoj situaciji spustio kako bi stvorio eventualnu brojčanu nadmoć za svoju ekipu, međutim lijevi bek Radović ga je ispratio. Vidimo i ovdje da Mulić nije markirao stopere Sarajeva nego je stajao niže i blokirao centralnu pas liniju. Na taj način je Velež usmjeravao napade Sarajeva preko stopera, ali je i u slučaju osvojene lopte Mulić bio lakše dostupan obzirom da stoperi Sarajeva nisu bili blizu njega.

Još jedna situacija na slici iznad, kada je Dupovac bio u posjedu lopte. Vidimo da su svi igrači Sarajeva bili markirani, a samim tim su i pas opcije bile blokirane. Obzirom da je Mulić u ranoj fazi napada bio odmaknut dozvolio je stoperima Sarajeva da međusobno razmjenjuju pasove. Međutim, on je presing najčešće započinjao u situacijama kao na slici iznad. Dupovac je obzirom na blokirane pas opcije bio primoran da povuče loptu naprijed i tada je Mulić započeo presing. On je na taj način blokirao povratni pas ka Miličeviću/Kovačeviću, ali i (obzirom da su svi igrači bili zatvoreni) primorao Dupovca na dugu loptu.

Iznošenje lopte Sarajeva

Sarajevo je u ovom susretu nastojalo da kroz pas igru iznosi loptu sa svoje polovine terena. Sušić se obično spuštao između/pored stopera, međutim često se nakon predaje lopte kretao ka drugoj trećini terena, pritom je obično bio u desnom „half-space“ prostoru (prostor između vanjskog i centralnog prostora). Oremuš je obično bio ispred njih, uglavnom u lijevom „half-space“ prostoru. U slučaju odlaska Sušića u drugu trećinu terena, Oremuš je pomagao stoperima pri gradnji napada. Vidjeli smo koju je strategiju Velež primjenjivao u defanzivnoj fazi, stoga je Sarajevo imalo poteškoće prilikom razvoja svojih napada.

Situacija na slici iznad kada se Sušić spustio u prvu liniju organizacije napada. On je u ovom slučaju imao ulogu lijevog stopera. Kada bi se Sušić/Oremuš spustio između/pored stopera, igrači Veleža ga generalno ne bi pratili, nego su radije nastojali držati kompaktnost. Na slici iznad vidimo poziciju Sušića, ali i Oremuša koji je bio ispred prve linije organizacije napada. Radovac nije pratio Sušića, ali se nalazio blizu njega. Na taj način je čuvao centralnu pas liniju, ali je i imao mogućnost da izvrši „backpress“ (presing izvršen kretnjom ka svom golu). Vidimo strukturu napada Sarajeva. Sušić u prvoj liniji je formirao trojku, Oremuš je bio ispred njih, dok Mustedanagić nije imao jasnu ulogu. Obzirom da su i Sušić i Oremuš bili ispred vezne petorke Veleža, Tatar se spustio kako bi ponudio pas opciju. Međutim, Ćosić ga je ispratio. Vidimo da su ostali igrači Sarajeva bili udaljeni od Tatara tako da on nije imao adekvatnu pas opciju. Najbliži mu je bio Salčin, kojeg je kontrolisao Cvijanović.

Nova situacija kada je Sušić organizovao napad. Ponovo su i Oremuš i Sušić bili ispred vezne linije Veleža. Najbliži vertikalni pas koji je Sušić mogao odigrati je bio ka Handžiću. Handžić se na slici nalazio pored lijevog beka Veleža Radovića. Sušić je odigrao loptu na stranu ka Jukiću, međutim to je bio znak za Radovića da iskoči i izvrši presing.

Na slici iznad imamo situaciju kada se Oremuš nalazio između stopera. To je bio znak za Sušića da ode u drugu trećinu terena. Obzirom da se Oremuš nalazio u prvoj liniji napada, Pršeš ga nije pratio, već je radije čuvao centralnu pas liniju i stvarao sebi poziciju da izvrši presing u slučaju pasa kroz sredinu. Radovac je markirao Mustedanagića. Handžić (zaokružen) se spustio kako bi ponudio vertikalnu pas opciju, obzirom i da su bočni igrači (Salčin i Jukić) bili markirani. Međutim, stoper gostiju Cheshmedjiev je iskočio i izvršio pritisak na Handžića. Obzirom da su ostali igrači Sarajeva bili markirani, on nije imao pas opciju.

Oremuš se u ovoj situaciji našao između stopera. Sušić je otišao u drugu trećinu terena na desnoj strani. Obzirom da su i Jukić i Salčin stajali široko, prostor u lijevom „half-space“ prostoru je bio prazan. Handžić se spustio kako bi primio pas, međutim Cheshmedjiev ga je ispratio. Obzirom da je Handžić ljevak, on se obično morao okretati na svoju desnu stranu, odnosno ka lijevoj strani svoje ekipe. I Salčin i Jukić su bili markirani, tako da je Handžić bio u teškoj poziciji. Ponovo vidimo nedostatak opcije u dubini, tj. nekoga kome bi Handžić eventualno mogao odložiti loptu.

Ponovo slična situacija, ali ovaj put se Tatar našao u ovom lijevom „half-space“ kanalu. Dupovac odigrava pas ka njemu i ponovo je prisutan izostanak podrške. I Sušić i Mustedanagić su markirani. Velež na ovaj način i blokira napad Sarajeva i obezbjeđuje dobru poziciju za kontranapad. Pršeš je markirao Oremuša, ali s obzirom da se ovaj nalazio u prvoj liniji napada Pršeš se odmakao. Tako je nudio pas opciju u slučaju oduzete lopte, ali je i mogao izvršiti presing.

Situacija kada je Miličević uputio dugu loptu ka Jukiću. Vidimo i raspored ostalih igrača Sarajeva, a Jukić je čak uspio da spusti ovu loptu. Handžić se pozicionirao između stopera Veleža. Na taj način je napravio razmak između desnog beka Ćosića i ostalih defanzivaca Veleža, međutim nikog nije bilo da iskoristi ovu loptu.

Dakle, Sarajevo je imalo dvije varijante. U slučaju kada se Sušić spuštao u zadnju liniju, Oremuš je bio ispred. Tada Sušić nije bio striktno markiran, već su ostali igrači Sarajeva markirani i blokirane su pas opcije. Tada se dešavalo da se uputi duga lopta na stranu prema krilu/beku. To je, obzirom na markiranje čovjek na čovjeka, ali i na strukturu napada, bilo teško iskontrolisati. Druga opcija je bila vertikalni pas u „half-space“ prostor (obično lijevi) ka Handžiću ili krilnom napadaču (Jukić ili Tatar). Međutim, tada su se i Sušić i Oremuš nalazili daleko te igrač nije imao kome odložiti pas. Ista stvar je bila i kada se Oremuš spuštao, s tim da je tada Sušić bio u drugoj trećini terena na desnoj strani. Tada je pas davao Oremuš ili jedan od stopera. Obzirom da je Oremuš bio markiran, on je loptu davao jednom od stopera koji bi potom odigravali pas po istom scenariju.

Napadačka igra Sarajeva

U prethodnim smo primjerima vidjeli da je Sarajevo imalo problema pri organizovanju napada. Međutim, kada su se uspijevali riješiti presinga Veleža obično su napadali preko bokova. Vidjeli smo kako se Handžić izvlačio i nudio pas opciju. U slučajevima kada bi se on izborio sa svojim čuvarom, odložio bi loptu na stranu nakon čega bi uslijedio centaršut. Posebno je imao prednost ukoliko bi mu Zeljković bio na leđima.

Na slici iznad imamo jednu situaciju. Sušić se našao u prvoj liniji organizacije napada. Standardna pojava kada se Handžić spustio kako bi ponudio pas opciju, a Zeljković je iskočio kako bi izvršio pritisak na Handžića. Napadač Sarajeva koristi svoju fizičku nadmoć nad Zeljkovićem i zadržava loptu u svom posjedu. Uslijedio je pas na stranu za Salčina. Iako je Handžić uspio da sačuva loptu, a potom i da odigra pas, i ovdje možemo primijetiti lošu strukturu domaće ekipe. Četiri igrača stoje jedan blizu drugog, a gotovo sva četvorica su iza pet veznih igrača Veleža.

Još jedna slična situacija. Lopta ka Handžiću koji se opet uspio zagraditi i sačuvati loptu. Jukić se u ovom slučaju spustio i tako izvukao desnog beka gostiju Ćosića. Salčin je zbog toga imao prostor da utrči iza Cvijanovića, koji je bio skoncentrisan na loptu.

Prikaz situacije iz prvog poluvremena kada je Oremuš imao šansu. Možemo uočiti odbranu Veleža čovjek na čovjeka. Obzirom da su sva tri vezna igrača Sarajeva bila na centru terena, te da su ih vezni igrači Veleža markirali, to znači da se stvorio veliki razmak između zadnje i vezne linije ekipe Veleža. U ovoj situaciji su domaći dobro iskoristili taj jaz. Lopta je bila u posjedu Miličevića, koji ju je dodao Mustedanagiću. Obzirom da je Oremuš bio između stopera, te da stoga nije bio markiran, on je imao pozicionu nadmoć nad Vehabovićem. Vehabović (ispred Miličevića) je bio orjentisan na loptu, te je Oremuš to iskoristio i protrčao iza njegovih leđa. Mustedanagić je odložio loptu Oremušu, koji je, obzirom da su prostala dva veznjaka Veleža (Radovac i Pršeš) markirali Sušića i Mustedanagića, imao prostora da povuče loptu.

Oremuš je vukao loptu te je, obzirom da ga niko nije čuvao, izvukao stopera Zeljkovića. To je dovelo do uvlačenja Radovića i oslobođenja prostora za Jukića. Oremuš je odigrao pas za Jukića i nastavio kretnju prema kaznenom prostoru (crvena linija). Uslijedio je centaršut Jukića i udarac glavom Oremuša.

Igra Veleža iz tranzicije

Već smo vidjeli na koji način je Velež igrao defanzivu. Ta igra im je omogućavala da onemoguće Sarajevo u razvoju napada, ali i da sebi stvore šansu da kroz tranziciju iz odbrane u napad ugroze gol domaćina. Velež je primjenjivao agresivnu odbranu čovjek na čovjeka, posebno u prvom dijelu prvog poluvremena. Mulić je obično bio udaljen od stopera Sarajeva, te je tako nudio pas opciju u slučaju ukradene lopte. Također, loša struktura igrača Sarajeva je pomogla Veležu u tranziciji. Kao što smo vidjeli obično su krila i bekovi davali duplu širinu. Obzirom da su nerijetko i Oremuš i Sušić bili ispred vezne linije Veleža, igrači gostiju su imali pozicionu nadmoć prilikom borbe za drugu loptu.

Na slici iznad vidimo napadačku strukturu Sarajeva. U ovom slučaju imamo duplu širinu na lijevoj strani. U lijevom vanjskom kanalu su se nalazili Salčin i Tatar, Sušić je bio na desnoj strani a Mustedanagić ispred njega. Oremuš se nalazio između stopera. Obzirom i da su desni bek i desno krilo, Hodžić i Jukić, stajali široko, za posljedicu je Sarajevo imalo praznu sredinu terena. Na taj način nisu mogli adekvatno organizovati napad, ali je to i davalo Veležu šansu za tranziciju. U ovoj situaciji su Salčin i Tatar pokušali odigrati dupli pas, ali je taj napad zaustavljen. Vidimo Veležovu strategiju čovjek na čovjeka, ali i Mulića nešto povučenijeg u odnosu na prvu liniju Sarajeva.

Situacija iz prvog poluvremena je na slici iznad. Miličević je bio u posjedu lopte, sve centralne opcije su bile pokrivene i on se odlučio na pas ka desnom beku Hodžiću. Brandao je bio zadužen za njegovo markiranje te je presjekao taj pas. Vidimo i poziciju Mulića. Razmak između stopera Sarajeva Dupovca i Miličevića je bio velik, te se Mulić pozicionirao između njih dvojice. Tako je blokirao povratni pas Miličevića ka Dupovcu, te ga natjerao na grešku, ali je i sebi izgradio poziciju da može ponuditi pas opciju. Brandao je nakon oduzete lopte imao Mulića kao opciju. Ovaj napad je propao zbog dosuđenog ofsajda, ali se vidi namjera gostiju.

Još jedna situacija kada je Velež oduzeo loptu na vanjskoj poziciji. Salčin je bio u posjedu lopte. Pas opcije su bile pokrivene i nije želio da odigra dugi pas te se odlučio na dribling. Cvijanović mu je oduzeo loptu. Mulić je potom okupirao Dupovca i na taj način ga onemogućio da eventualno presiječe pas. Brandao je fiksirao Hodžića. Uslijedio je povratni pas za Pršeša, koji je utrčao iza leđa Oremuša. On je bio skoncetrisan na loptu te je to Pršeš iskoristio, ali njegov udarac odlazi pored gola.

U ovom slučaju je pas bio upućen za Tatara koji se uvukao u sredinu. Zeljković je iskočio kako bi izvršio pritisak na njega i kako mu ne bi dozvolio da nesmetano primi loptu. Nakon ukradene lopte je uslijedio pas za Mulića. Vidimo i poziciju Brandaa. On je bio uvučen u sredinu, ali je imao pristup Hodžiću u slučaju pasa. To mu je omogućavalo bolju startnu poziciju u odnosu na Hodžića u slučaju tranzicije.

Još jedna situacija na slici iznad. U ovom je slučaju je Dupovac bio u posjedu lopte. Cvijanović, koji je čuvao Salčina, je izvršio pritisak na Dupovca i pritom je položajem tijela blokirao pas ka Salčinu. Uslijedio je pas ka Oremušu. Vehabović koji je čuvao Oremuša je presjekao pas. Vidimo i poziciju Brandaa, koji se uvukao u sredinu koja je bila prazna. Tako je ponudio pas opciju, a i dalje je imao pristup Hodžiću u slučaju izmjene strane.

Jedan primjer kada je lopta upućena na stranu. Meta pasa je bio Fanimo koji je u ovoj situaciji zauzimao poziciju lijevog krila. Desni bek Ćosić je iskočio i presjekao taj pas. Uslijedio je dupli pas sa Cvijanovićem. U nastavku akcije je Ćosić nakon solo prodora uputio udarac pokraj gola.  

Igra Sarajeva u fazi odbrane

Sarajevo je u defanzivnoj fazi uglavnom prelazilo u 4-4-2 formaciju. Glavni cilj je bio blokiranje veznih igrača. Tako su napadač Handžić i ofanzivni vezni Mustedanagić obično markirali dvije „šestice“ Veleža Radovca i Pršeša. Krila su markirala bekove, posebno krilo koje je bilo na strani na kojoj se nalazila i lopta. Isto važi i za bekove.

Vidimo odbrambenu postavku Sarajeva na slici iznad. Velež je formirao kvadrat sa stoperima Zeljkovićem i Cheshmedjievom, te veznjacima Radovcem i Pršešom. Mustedanagić je markirao Pršeša, a Handžić Radovca. Lopta je upućena ka desnom beku Ćosiću što je bio znak za Jukića da izvrši presing. Vidimo poziciju Cvijanovića i tu vidimo potencijalni problem za Sarajevo. On se izvukao i izazvao dilemu kod igrača Sarajeva. Salčin ga je ispratio, ali se i Oremuš uputio ka njemu. Na taj način je nastao razmak između Oremuša i Sušića, te je Sarajevo izgubilo horizontalnu kompaktnost u veznoj liniji.

Još jedan primjer 4-4-2 formacije Sarajeva u defanzivi. Pršeš i Radovac su se spustili i formirali kvadrat sa stoperima. Pršeš je u ovom slučaju bio u posjedu lopte. Handžić je markirao Radovca, a Tatar (preuzeo ulogu ofanzivnog veznog nakon ulaska Fanima) je markirao Pršeša. Obzirom da se Vehabović vratio Pršeš nije imao izbora nego odigrati pas za Radovića. To je bio znak za Jukića da izvrši pritisak.

Situacija kada je loptu dobio lijevi bek Radović. Tatar je bio zadužen za njegovo markiranje, te je stoga izvršio pritisak. Rahmanović je markirao Zeljkovića koji je u datom momentu imao ulogu centralnog veznog igrača, a Handžić je blokirao povratni pas.

U drugom poluvremenu, a posebno kako je utakmica odmicala, Sarajevo je izašlo visočije. Tako se često dešavalo da napadač i ofanzivni vezni markiraju stopere Veleža. Potom bi dva vezna igrača Sarajeva markirali Pršeša i Radovca. To je bilo riskantno jer je u tom slučaju ofanzivni vezni (Vehabović) ostajao sam između linija. Međutim, gostujući igrači nisu to često koristili.

Igra Veleža u fazi napada

Igrači Veleža nisu željeli ulaziti u rizik. Vidimo da su igrači Sarajeva nastojali zatvoriti njihove vezne igrače, tako da su forsirali napade po bokovima. Uostalom, najčešće su prijetili prilikom tranzicije iz odbrane u napad. Tako su i postigli gol, nakon što su oduzeli loptu poslije kornera kojeg je Sarajevo izvelo.

Defanziva Sarajeva u 4-4-2. Markirani su i Radovac i Pršeš, kao i Vehabović. Stoper Cheshmedjiev je bio u posjedu lopte. Brandao se uvukao unutra i tako fiksirao i Hodžića i Tatara. Također, obzirom da je Sušić markirao Pršeša, Tatar je morao biti blizu kako bi držao kompaktnost. Uslijedila je duga lopta ka lijevom beku Radoviću.

Nova situacija na slici iznad. Sarajevo u standardnoj 4-4-2. Vehabović se našao iza prve odbrambene linije domaće ekipe, te je dobio loptu. Mulić se pozicionirao između Dupovca i Salčina te je primorao lijevog beka Sarajeva da se uvuče unutra kako bi spriječio eventualni pas ka napadaču Veleža. Uslijedila je lopta ka Cvijanovića koji potom daje loptu Ćosiću u prostor. Vidimo i razmak između Sušića i Oremuša, gdje je Sarajevo izgubilo horizontalnu kompaktnost.

U ovoj situaciji su Vehabović i Brandao zamijenili pozicije. Brazilac je ušao u sredinu, a Vehabović je otišao na poziciju lijevog krila. I ovde vidimo saradnju između krila i beka. Krilo dobija loptu i onda čeka beka da izvrši utrčavanje.

Velež je kao što smo vidjeli, kada je pozicioni napad u pitanju, obično napadao preko krilnih pozicija. Obzirom na povučene Radovca i Pršeša u ranoj fazi napada, a da su ih pritom markirali napadač i ofanzivni vezni Sarajeva, to znači da je najčešće Vehabović bio sam između linija. Tako je Velež svoje napade gradio uglavnom preko vanjskih pozicija. Kao što je rečeno, kako je utakmica odmicala, a posebno u drugom poluvremenu, Sarajevo je svoju napadačku i veznu liniju pomjerilo visočije u fazi odbrane. Tako su napadač i ofanzivni vezni markirali stopere Veleža, a dva veznjaka Sarajeva su markirala „šestice“ Veleža. Obzirom na pomjerene dvije pomenute linije ostalo je mnogo prostora između defanzivne i vezne linije Sarajeva. Ofanzivni vezni Veleža je bio nemarkiran i mogao je ući u ovaj prostor, jer je Mulić okupirao stopere Sarajeva, a krilni napadači bekove Sarajeva. Na slici iznad vidimo situaciju kada je Vehabović primio pas iza vezne linije Sarajeva. Međutim, Velež je rijetko koristio ovu situaciju.

Jedna situacija iz prvog poluvremena, koja se također rijetko dešavala. I ovdje imamo prikazan pas iza vezne linije Sarajeva. Brandao (lijevo krilo) je ušao u sredinu. On se pozicionirao pored ofanzivnog veznog Vehabovića. Oremuš je čuvao pas liniju prema Vehaboviću, te je pas ka Brandau bio otvoren. Mulić je okupirao stopere i spriječio njihovo iskakanje. Uslijedio je pas Cheshmedjieva ka Brandau. Ponovo je Sarajevo loše zatvaralo pas linije, u ovom slučaju Sušić ka Brandau.

Zaključak

Sarajevo je nastojalo kroz pas igru iznijeti loptu sa svoje polovine. Međutim, zbog markiranja Veleža čovjek na čovjeka, kao i zbog loše strukture, imali su probleme. Tako su njihovi napadi obično završavali dugim loptama na stranu (prema bekovima/krilima) ili vertikalnim pasovima u sredinu (pretežno lijevi „half-space“ prostor). Tamo se obično nalazio ili napadač ili jedan od krilnih igrača. U oba scenarija je igrač koji se našao tu i koji je dobio loptu bio bez podrške, te bi pretežno ostajao bez iste. Kada bi uspjeli sačuvati loptu u tom prostoru obično bi slijedio pas na stranu i centaršut. Velež je svojom strategijom kada je defanzivni dio igre u pitanju uspio da oteža Sarajevu razvoj napada, ali i da sebi pripremi situaciju za brzu tranziciju. Gosti su uglavnom prijetili iz tranzicije. Što se tiče pozicionog napada, uglavnom su koristili bokove i kombinatoriku krilnih napadača i bekova.

*Zabranjeno je svako preuzimanje sadržaja bez dozvole autora i navođenja izvora. | PLBiH - Premijer liga BiH.