Analiza: Kako je Zrinjski usmjerio utakmicu u željenom pravcu

U okviru trećeg kola m:tel Premijer lige BiH ekipa Sarajeva je ugostila ekipu Zrinjskog. U prva dva kola ekipa Sarajeva je imala polovičan učinak. U prvom kolu je upisala poraz na domaćem terenu od ekipe Tuzla City, dok je u drugom kolu kao gost pobijedila ekipu Posušja. S druge strane, Zrinjski je odigrao jedan meč. U prvom kolu su kao kao gosti remizirali sa ekipom Širokog Brijega, dok je meč drugog kola odgođen zbog evropskih obaveza Veleža.

Sastavi

Na prikazu iznad imamo početne postave obje ekipe. Trener domaćih Goran Sablić je koristio i sisteme sa 3 igrača u zadnjoj liniji i sisteme sa 4 igrača u zadnjoj liniji. Kada je u pitanju ova utakmica odlučio se za formaciju 4-2-3-1. On je imao probleme prilikom sastavljanja ekipe, jer i na ovom meču nije mogao računati na 4 strana igrača (nisu registrovani). Također, iz istog razloga ni sam Goran Sablić nije mogao biti na klupi. Trener gostiju Sergej Jakirović je krenuo u sistemu 4-3-3. Isti igrači koji su započeli meč protiv Širokog Brijega su započeli i meč protiv ekipe Sarajeva. 

Presing Zrinjskog

Na prikazu iznad vidimo kako je izgledala struktura ekipe Sarajeva u fazi napada, te kako je izgledala struktura ekipe Zrinjskog u fazi odbrane. Sarajevo je nastojalo da kroz pas igru iznese loptu iz prve trećine terena. Bekovi su davali širinu a Palić i Đokanović su imali ulogu „šestica”, odnosno nastojali su da se spuste i pomognu svojim stoperima prilikom organizacije napada.

Zrinjski se branio u sistemu 4-1-4-1, gdje je Bilbija vodio računa o stoperima Sarajeva. On je položajem tijela usmjeravao napad Sarajeva na jednu ili drugu stranu. Npr. ukoliko je lopta bila kod Kurdića on je položajem tijela blokirao pas ka Dupovcu i usmjeravao je napad na desnu stranu ekipe Sarajeva. Kamenar i Bašić su markirali Đokanovića i Palića. Stajali su blizu njih i na taj način im nisu davali ni vremena ni prostora da neometani prime loptu i organizuju napad. Zadnji vezni Savić je stajao iza vezne četvorke i čuvao je centralnu zonu. Štitio je pas liniju ka Cmiljaniću, ali i u slučaju borbe za „drugu loptu“ on je svojom pozicijom nastojao ostvariti pozicionu nadmoć. Također, on je imao ulogu korektora, tj. u slučaju iskakanja nekog od saigrača u veznoj četvorci mogao je preuzeti markiranje odgovarajućeg igrača Sarajeva.

Tičinović i Juranović su stajali usko, u „half-space“ zoni i na taj način su održavali kompaktnost sa svojim veznjacima i blokirali su pas liniju kroz „half-space“ ka krilnim napadačima (Bagarić i Fanimo). Tako su gosti nastojali da usmjeravaju napade Sarajeva u vanjske zone. Međutim, u slučaju pasa ka beku (Šabanović i Pidro) krilni igrači Zrinjskog su iskakali kako bi izvršili pritisak na njih. Bodul se također spuštao u liniju sa svojim „šesticama“ (Palić i Đokanović) kako bi nastojao da stvori brojčanu nadmoć prilikom organizacije napada. Međutim, Zrinjski je imao rješenje i za tu situaciju. Bodul se spuštao u lijevi „half-space.“ Obzirom da je Tičinović stajao usko on je markirao Bodula kada je lopta bila u centralnoj ili „half-space“ zoni. Međutim, kada je lopta bila upućena u vanjsku zonu ka Pidri, Tičinović je iskakao kako bi izvršio pritisak na lijevog beka Sarajeva. Tada bi markiranje Bodula preuzeo ili Savić ili Bašić (zavisno od toga ko mu je bio bliži u datom momentu). Drugi od njih dvojice bi onda zatvarao Đokanovića.

Krilni igrači Sarajeva, Fanimo i Bagarić, su stajali usko u „half-space“ zoni. Tako je i odbrambena četvorka gostiju stajala usko i tako zatvorila navalnu trojku domaćih. Kada je lopta bila u posjedu jednog od bekova Sarajeva, on u tom slučaju nije imao mnogo izbora. Opcije u sredini terena su bile zatvorene, tako da je najčešća opcija bila duga lopta ka navalnoj trojci. Međutim, krilni napadači i napadač su stajali usko i uglavnom su bili statični. Na taj način je odbrana Zrinjskog mogla ostati na svojoj poziciji i održavati kompaktnost. Nije bilo kretanja kako bi izazvali dileme kod igrača odbrane gostiju, i u slučaju da lopta dođe do jednog od igrača navalne trojke, on je potom imao problem. Preostalih 7 igrača je stajalo daleko, tako da nije bilo mogućnosti za odigravanje povratnog pasa. Također najčešće su sva trojica stajala u istoj horizontalnoj liniji, te ni oni međusobno nisu stvarali pas opciju.

Napadi Zrinjskog

U fazi odbrane ekipa Sarajeva je stajala u sistemu 4-4-2. Zrinjski je uglavnom napadao preko vanjskih zona, i kada je u pitanju faza tranzicije iz odbrane u napad i kada je u pitanju organizacija napada. U fazi napada su bekovi Zrinjskog davali širinu, a krilni napadači su bili pozicionirani u „half-space“ zoni. Jedan veznjak se spuštao u prvu liniju kako bi imali 3na2 u prvoj liniji organizacije napada. Zrinjski je često koristio izmjenu strane napada.

Kada je lopta bila na jednoj strani, bek je davao širinu a krilni napadač bio u „half-space“ zoni, a na drugoj strani su i bek i krilni napadač bili u „half-space“ zoni. Onda bi gosti nastojali da težište igre prebace na tu drugu stranu, obzirom da su oba bila u „half-space“ zoni tako su oni uvukli i beka i krilnog napadača Sarajeva, te bi tako vanjska zona bila očišćena. Oni su se odlučili da ne okupiraju tu vanjsku zonu kada je lopta bila na kontra strani, nego da je očiste pa potom napadnu prazan prostor.

Znajući da će bek napasti vanjsku zonu, gosti su imali prednost. Bek je imao prednost dinamike u odnosu na krilnog napadača koji ga je čuvao, a saigrači su znali da će ga pronaći u toj zoni. Potom bi uslijedio centaršut. Centaršut su „napadali“ napadač, dva krilna napadača, te se priključivao barem jedan vezni igrač. Također je postojala varijanta pronalaska krilnog napadača u njegovoj zoni, a onda bi on potom mogao kombinovati sa bekom ili odigrati pas u sredinu gdje su potom mogućnost kombinatorike imali napadač, krilni napadač i vezni igrač koji se priključivao napadu.

Zaključak

Ekipa Zrinjskog je uspjela kontrolisati utakmicu na svoj način što im je donijelo pobjedu. Oni su u fazi odbrane svojom postavkom neutralisali napade Sarajeva i usmjeravali su ih u željenom pravcu. Kada je napad i tranzicija iz odbrane u napad u pitanju, oni su napadali preko vanjskih pozicija. Uglavnom su koristili centaršuteve i povratne lopte, a centaršut je „napadalo“ uglavnom 4 igrača.

*Zabranjeno je svako preuzimanje sadržaja bez dozvole autora i navođenja izvora. | PLBiH - Premijer liga BiH.