Finansijska analiza: Ovako su premijerligaši poslovali u 2019. godini

Iako će vam kritičari u bilo kojem razgovoru o bh. fudbalu najradije reći da on nezaustavljivo tone, stvarnost je ipak nešto drugačija, makar ti pomaci naprijed bili jako spori i kratkoročno neprimjetni. 

Činjenica je pak da liga, najvećim dijelom zahvaljujući rigoroznim normama UEFA-e nikad nije bila bliže profesionalizmu nego danas (što naravno i dalje ne znači da je profesionalna niti onakva kakva treba biti), a vidljiv je i blagi napredak u infrastrukturalnom smislu. Ko ne vidi ove pomake, treba se samo vratiti u period od prije desetak ili više godina, te uporediti tadašnje stanje, gdje je od 16 klubova, natpolovična većina doslovno živjela iz dana u dan. Danas barem postoje obrisi strategije kod većine klubova, mada su oni još daleko od stvarnih dugoročnih planova i ciljeva. 

Još jedan napredak vidljiv je u preuzimanju odgovornosti i objavi finansijskih izvještaja, a u njima se u dobroj mjeri kriju i odgovori zašto je napredak spor i težak proces. 

Za početak, potrebno je istaći da vjerovatno klubovi određene podatke “friziraju”, odnosno koriste mogućnost da prikaz pojedinih informacija o finansijama ostave za drugi vremenski period, ali isto tako treba uzeti u obzir da je situacija u kojoj 9 od 12 klubova u prvenstvu objavi svoje izvještaje pokazatelj da se polako stvara određen stepen odgovornosti prema javnosti, koju ovakvi podaci itekako zanimaju.

Radnik, Mladost i Čelik nisu objavili izvještaje, pa se o njihovom finansijskom položaju ne može govoriti. Ostali klubovi svoje su informacije objavili, pa ćemo u nastavku govoriti o onome što je prikazano.

Za početak, u obzir ćemo uzeti prikazane rashode za 2019. godinu. U grubom tumačenju rashoda, moglo bi se reći da obuhvataju stvarno potrošeni novac klubova u obračunskom periodu. U 2019. godini, premijerligaški klubovi su ovako trošili novac. Sve brojke iskazane su u KM.

• FK Sarajevo – 10 812 096 
• FK Željezničar – 5 915 384
• HŠK Zrinjski – 5 892 883
• FK Borac – 3 530 411
• NK Široki Brijeg – 3 214 153
• FK Sloboda – 2 090 503
• FK Velež – 1 294 092
• FK Tuzla City – 811 274
• FK Zvijezda 09 – 332 278

Ukratko, u većini slučajeva nije teško povjerovati u ove brojke, jer većina njih je prilično evidentna iz stvarnosti. Zvijezda jeste finansijski najskromnija ekipa lige, dok je evidentno i da Sarajevo, Željezničar i Zrinjski imaju najkvalitetnije ekipe i ulažu najviše novca u kadar. Borac je na četvrtom mjestu po rashodima u 2019. godini i na četvrtom mjestu premijerligaške tabele, a ni to nije strano ni neobično. Vidljivo je i da Široki Brijeg ima nešto manji budžet nego ranijih godina. Ni Sloboda i Velež nisu prevelike enigme, a najveća enigma zapravo je Tuzla City, koji je sklopio vrlo kvalitetnu ekipu, promijenio u tom periodu mnoštvo igrača, a potrošio svega 811 274 KM.

Ovako izgledaju prihodi klubova za ovaj obračunski period.

• FK Sarajevo – 6 328 737
• FK Borac – 5 152 122
• FK Željezničar – 5 033 405
• HŠK Zrinjski – 4 523 424
• FK Sloboda – 4 139 291
• NK Široki Brijeg – 2 874 552
• FK Velež – 2 106 105
• FK Tuzla City – 811 612
• FK Zvijezda 09 – 462 383

Pukim oduzimanjem rashoda od prihoda, dobit ćemo poslovni rezultat klubova za obračunski period. Pozitivno poslovanje prijavili su dakle, Zvijezda 09, Tuzla City, Velež, Sloboda i Borac. U minusu su poslovali Sarajevo, Željezničar, Zrinjski i Široki Brijeg, četiri tradicionalno najveća bh. kluba. Pritom vrijedi napomenuti da investitor pokriva višak rashoda FK Sarajevo, pa je Sarajevo “dužno” njemu i nema stvarne rashode koji bi mogli ugroziti poslovanje kluba, osim u scenariju u kojem bi Nguyen Hoai Nam tražio povrat svoje investicije, o čemu u ovom trenutku nije realno razmišljati.

No, prihodi Slobode i Borca nisu došli iz poslovnih aktivnosti kluba, već iz otpisa dugova, a to nije prihod na koji se može računati u svakom obračunskom periodu. Realnija slika prihoda dala bi se prikazati kroz analizu prihoda od vlastitih aktivnosti. Ovdje postoji jedan problem, jer klubovi imaju široku mogućnost u knjiženju takvih prihoda. Kategorija ostali prihodi u finansijskim izvještajima vrlo vjerovatno obuhvata dobar dio prihoda od poslovnih aktivnosti klubova, a to je vidljivo iz drastičnog smanjenja ostalih prihoda u 2019. godini u odnosu na 2018. godinu i posljedično tome, drastičnog povećanja prihoda od vlastitih aktivnosti u 2019. u odnosu na 2018. godinu, koje su prijavili pojedini klubovi. No, takvo što je pomnije teško analizirati, jer drugi klubovi nisu isto napravili. Stoga možemo govoriti isključivo o prihodima iz vlastitih aktivnosti koji su prijavljeni u 2019. godini. Ovako oni izgledaju.

• FK Sarajevo – 5 459 176
• HŠK Zrinjski – 3 521 251
• NK Široki Brijeg – 2 160 604
• FK Željezničar – 2 069 557
• FK Velež – 618 925
• FK Borac – 405 001
• FK Sloboda – 248 327
• FK Zvijezda 09 – 187 209
• FK Tuzla City – 23 360

Što je prihod od vlastitih aktivnosti veći, ili preciznije, što je udio prihoda iz vlastitih aktivnosti u ukupnom prihodu veći, odnosno što veći procenat rashoda pokriva, klub je bliže idealu samoodrživosti. Ovi su podaci zapravo porazni za sve klubove izvan tradicionalne velike četvorke, te donekle Veleža i Zvijezde 09. To je pokazatelj da ovi klubovi nisu ni blizu samoodrživosti.

Često ovise od, pogađate, prihoda iz budžeta. Ovako izgleda ta struktura prihoda.

• FK Sloboda – 1 480 000
• FK Borac – 1 000 000
• FK Velež – 793 059
• FK Željezničar – 350 000
• FK Sarajevo – 293 643 
• NK Široki Brijeg – 220 000
• HŠK Zrinjski – 129 883 
• FK Tuzla City – 8000
• FK Zvijezda 09 – ?

I ovdje je upitno da li su svi prihodi iz budžeta prikazani u ovoj kategoriji u finansijskim izvještajima, ili je dio prikazan drugačije, ali to je iz samih izvještaja nemoguće saznati. Također, nije kod svih klubova jasno da li su prihode iz budžeta koristili u infrastrukturne svrhe, jer to onda značajno mijenja sliku.

Za kraj, izdvojili smo još jednu jako značajnu kategoriju vezanu za rashode, a radi se o platama i ostalim izdvajanjima za zaposlene. 

• FK Sarajevo – 6 523 309
• HŠK Zrinjski – 3 258 855
• FK Željezničar – 2 965 915
• FK Borac – 2 057 308
• NK Široki Brijeg – 1 683 841
• FK Sloboda – 752 266
• FK Velež – 561 122
• FK Tuzla City – 476 558
• FK Zvijezda 09 – 148 451

Nije iznenađujuće da su se u javnosti najveće polemike vodile baš oko plaćanja fudbalera, odnosno o tome koliko su u izvještajima realno prikazane brojke. Ono što je praksa velikih evropskih klubova u uređenim sistemima dokazala jeste to da su dugoročno plate igrača faktor koji je u najvećoj korelaciji sa uspjesima kluba. Ukratko, što više novca dajete na plate, ostvarit ćete bolji rezultat. Pritom se formira jasna hijerarhija u kojoj je pozicija kluba na “platnoj tabeli” gotovo u potpunoj korelaciji sa njegovom stvarnom pozicijom na tabeli. Koliko je to u BiH realno i ko najviše odstupa, procijenite sami.

Konkretnije zaključke iz prezentovanih podataka nije moguće izvući, ali jedan se sam nameće. Klubovi su puno više od običnih kompanija i u uskoj su povezanosti sa sredinom u kojoj djeluju, bilo preko izdvajanja sredstava iz budžeta, ili bliskih veza sa lokalnim biznisima, koji njihovo funkcionisanje sponzorišu. Ideal samoodrživosti, ma koliko u teoriji primamljiv bio, u praksi je vrlo teško provodiv. To ne znači da mu ne treba težiti, ali pred domaćim klubovima je dug put u tom pravcu, ako se uopšte i teži ostvarenju takvog cilja.

*Zabranjeno je svako preuzimanje sadržaja bez dozvole autora i navođenja izvora. | PLBiH - Premijer liga BiH.